Društvene mreže su pune dramatičnih fotografija. Muslimani koji su ove godine krenuli na životno hodočašće u Meku u Saudijskoj Arabiji iscrpljeni pokraj puta. Naizgled beživotna tijela, piše Dojče Vele.
Neki su već mrtvi. U bijelim odorama za hadžiluk, lica su im prekrivena maramama – očito su ostavljeni tu gdje su kolabirali.
Počelo je kao glasina, ali se ubrzo potvrdilo – preko hiljadu ljudi je umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća koje se odvijalo na temperaturama od preko pedeset stepeni Celzijusa.
Taj crni bilans vjerovatno nije konačan. U pitanju su podaci zvanično potvrđeni u deset zemalja iz kojih dolazi mnogo hodočasnika. Najviše smrti potvrdili su zvaničnici Egipta i Indonezije.
Izvještava se o porodicama nestalih koje očajnički traže svoje bližnje po bolnicama u regionu.
Nevolja je, piše britanski Gardijan, u tome što se među 1,8 miliona očekivanih hodočasnika ne broje desetine ili stotine hiljada onih koji se nisu zvanično prijavili za hadžiluk.
Ti ljudi, piše londonski list, nemaju pristupa klimatizovanim prostorima namijenjenim rashlađivanju.
"Ljudi samo padaju na zemlju“
Mnogi među hodočasnicima su stariji ljudi koji žele da barem jednom u životu odu na hadžiluk koji se smatra jednim od pet stubova islama.
- Iskreno, hadžiluk je bio sramotan ove godine. Teško je bilo, posebno tokom kamenovanja. Ljudi su samo padali na zemlju, rekla je za DW jedna hodočasnica iz Egipta.
Pod kamenovanjem ona misli na ritual bacanja kamenica na stubove koji predstavljaju đavola u gradu Mini, nedaleko od Meke.
- Nekoliko puta sam redarima rekla da je jedan čovjek pao za zemlju. Odstojanje za bacanje kamenja bilo je preveliko, a Sunce je bilo visoko, bilo je tako vrelo priča ova žena.
Ko je kriv?
U muslimanskim zemljama vodi se bijesna debata o tome ko je kriv za pomor hodočasnika.
Saudijska Arabija je prethodnih godina pokušala da spriječi dolazak prevelikog broja ljudi tako što je uvela kvote za sve zemlje, u odnosu na broj muslimana koji živi u njima.
Put obično organizuju turističke agencije povezane sa muslimanskim zajednicama ili džamijama. Registrovani hodočasnici bi trebalo da imaju smještaj, hranu, vodu.
Neke porodice žrtava krive saudijske vlasti ili vlasti sopstvenih zemalja jer nisu organizovali dovoljno zaklona od ekstremne vrućine.
Drugi krive one koji su došli na hadžiluk bez zvanične registracije. Vlasti Saudijske Arabije tvrde da je prije početka hadža već bilo 170.000 neregistrovanih. Pokušavali su da privedu svakog od njih.
Jer, neregistrovani hodočasnici nemaju pristup klimatizovanim prostorima, vodi, hladovini…
Na vrh Arafata po svaku cijenu
DW je pričao sa menadžerom jedne egipatske turističke agencije koji vodi ljude na hadžiluk i tamo je bio i ove sedmice.
- Temperature su bile visoke, a ljudi neposlušni i nesvjesni opasnosti. Svi su radili šta im je volja, a sve je bilo loše organizovano. Nije bilo dovoljno šatora za sve, tvrdi ovaj čovjek.
Ali, suprotstavlja se glasinama koje tvrde da su ljudi stradali i u stampedima. „Ljudi su bili srećni što stoje na planini Arafat.“
Na toj planini je Muhamed, smatra se, održao oproštajnu propovjed pa mnogi hodočasnici žele da se popnu na vrh.
- „Ljudi je trebalo da odustanu od penjanja na vrh kad su vidjeli koliko je vrelo, kaže ovaj turistički menadžer, dodajući da se vjerski obred može obaviti i ako se ne stoji na vrhu Arafata.
On dodaje da Sadijska Arabija ima obaveze prema posetiocima, ali da su mnogi hodočasnici neupućeni i nesvjesni situacije.
- Recimo, ne može saudijska država da im stavi zaštitu od sunca na vrh Arafata, kazao je.
Dok se raspravlja o krivcima, kod jedne stvari nema dileme – hadžiluk će iz godine u godinu biti sve vreliji i opasniji.
