- Potencijal za dalju eskalaciju sukoba povećava rizike i neizvjesnost i mogao bi imati značajne ekonomske posljedice za region i šire. MMF nastavlja da sa pažnjom i zabrinutošću prati situaciju u južnom Libanu - rekla je portparolka MMF-a Džuli Kozak i navela da Fond izražava saučešće porodicama poginulih u sukobima.

Ona je istakla da je prerano za predviđanje konkretnih uticaja na globalnu ekonomiju, ali i dodala da su ekonomije u regionu već pretrpile velike posljedice, posebno u Gazi, gdje se civilno stanovništvo "suočava sa teškim socioekonomskim uslovima, humanitarnom krizom i nedovoljnom isporukom pomoći", prenosi Rojters.

Prema procjenama MMF, BDP Pojasa Gaze opao je za 86 odsto u prvoj polovini godine, dok je BDP okupirane Zapadne obale vjerovatno opao 25 odsto u istom periodu, uz izglede za dalje pogoršanje.

Izraelski BDP smanjen je za oko 20 odsto u četvrtom kvartalu 2023. nakon početka sukoba, a došlo je do samo djelimičnog oporavka u prvoj polovini 2024. godine.

Glavni način na koji bi sukobi na Bliskom istoku mogli da utiču na globalnu ekonomiju su kroz povećanje cijena roba, uključujući naftu i žitarice, kao i kroz povećane troškove transporta, pošto transportni brodovi izbjegavaju da plove kroz Crveno more, navela je Kozak.

Ona je dodala da je Liban 2022. postigao sporazum sa MMF-om o potencijalnom programu zajma, ali nije bilo dovoljno napretka u potrebnim reformama.

- Spremni smo da poradimo sa Libanom u vezi sa mogućim programom finansiranja kada situacija bude odgovarajuća za to, ali bi bilo neophodno da se preduzmu neke akcije i da se preduzmu odlučne političke mjere - dodala je Kozak