Klimatske promjene već veoma ozbiljno utiču na bezbjednost i zdravlje zaposlenih širom svijeta, navodi u najnovijem izvještaju ILO, pod nazivom „Osigurati bezbjednost i zdravlje na radnom mjestu u izmijenjenom klimatu“.

ILO procjenuje da je već sada 2,4 milijarde radnika u svijetu, od ukupno 3,4 milijarde globalne radne snage, po svoj prilici u nekom trenutku dok obavljaju posao izloženo ekstremnim vrućinama.

Međutim, uticaj klimatskih promjena daleko nadilazi samo ekstremne vrućine, stvarajući „koktel rizika“ koji mogu rezultirati vrlo ozbiljnim zdravstvenim problemima.

U izvještaju ILO se naglašava da su brojne zdravstvene smetnje kod zaposlenih dovedene u vezu sa klimatskim promjenama, uključujući i kancer, respiratorne bolesti, otkazivanje bubrega i mentalne poremećaje.

Tako je, na primjer, 1,6 milijardi radnika u svijetu izloženo ultra-ljubičastom (UV) zračenju, sa više od 18.960 slučajeva smrti od melanoma ili raka kože povezanih sa radnim mjestom.

Šef za klimu UN-a: “Imamo još dvije godine za spas planete”

Takođe, 1,6 milijardi radnika se na radnom mjestu suočava sa zagađenjem vazduha, što godišnje uzrokuje smrt i do 860.000 ljudi koji rade na otvorenom.

Više od 870 miliona radnika u poljoprivredi vrlo vjerovatno je izloženo pesticidima, a trovanje psticidima je uzrok oko 300.000 smrti godišnje.

I konačno, oko 15.000 smrti povezanih sa poslom se godišnje širom svijeta može pripisati bolestima koje izazivaju paraziti ili vektorskim zaraznim bolestima. Riječ je o bolestima čiji su uzročnici bakterije, virusi, paraziti, a prenose ih vektori, odnosno komarci, krpelji ili drugi insekti.

- Jasno je da klimatske promjene već sada stvaraju značajan dodatni zdravstveni rizik za radnike“ - izjavio je šef službe za Profesionalnu bezbjednsot i zdravlje pri ILO Manal Azi.

Aziz je istakao da je važno da se obrati pažnja na ta upozorenja i da briga o oprofesionalnom zdravlju mora i na političkom nivou i u praksi postati dio strategije za subijanje klimatskih promjena.

U izvještaju se, kako navodi ILO, analiziraju i aktuelni odgovori država na taj problem, uključujući i reviziju zakona i usvajanje novih, regulative i direktive kao i unapređenje strategija za ublažavanje posledica klimatskih promjena, poput mjera energetske efikasnosti u radnim sredinama.