Poljski premijer Mateuš Moravjecki odbacuje predviđanja da će nakon smrti čelnika grupe Vagner uticaj Moskve u Africi opasti, navodeći da će plaćenici postati još smrtonosnije sredstvo u rukama ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Moravjecki je juče govorio o prijetnji koju integracija Vagnera pod rusko rukovodstvo nakon smrti vođe plaćenika Jevgenija Prigožina predstavlja Istočnoj Evropi ali se osvrnuo i na njen uticaj u Africi.

Vagner je bio aktivan u nekoliko zemalja na kontinentu – prije svega u Centralnoafričkoj Republici (CAR) i Maliju.

Britanski list Telegraf piše da je Vagner podstakao nestabilnost, ojačao autoritarne režime i pljačkao prirodne resurse u državama Afrike.Političke, vojne i ekonomske aktivnosti grupe će nesumnjivo opstati jer su previše vrijedne da bi Moskva dozvolila da uvenu, s obzirom na sposobnost grupe da se ubaci u ključne strateške regione i podstakne antizapadno raspoloženje.

Primjer su dešavanja u afričkoj državi Niger u kojoj je vojna hunta krajem prošlog mjeseca svrgla demokratski izabranog predsednika, prekinula veze sa Francuskom i zatražila pomoć Vagnera, koji već deluje u nekolicini afričkih zemalja, da se održi na vlasti.

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je u nedelji kada se vojni puč desio da Vagner nije izazvao nestabilnost u Nigeru ali da koristi tu situaciju.

Rekao je da su SAD zabrinute zbog mogućnosti da Vagner počne da djeluje jer su svuda gde dođu „uslijedili smrt, uništenje i eksploatacija“, misleći na njihovo prisustvo u Maliju i Burkini Faso u kojima takođe vlada vojna hunta koja je pučem svrgla svog predsjednika.

Ministarstvo finansija SAD navodi da je Vagner takođe nedavno snabdijevao Sudanske snage za brzu podršku raketama zemlja-vazduh i da je u toj državi prisutan od 2017. godine.

Vagner je u ekonomskom smislu ključan jer stvara ogromne prihode za ratnu kasu Kremlja krijumčarenjem zlata, dijamanata i drugih minerala iz Afrike kako bi izbegli sankcije Zapada.

Prigožinov Vagnerov otisak u Africi izgrađen je na krvi i blagu, sklapanjem ugovora koji su grupi davali pristup vrijednim resursima koji su bili isplata za njenu vojnu podršku, piše Bi-Bi-Si (BBC).

Kako rat traje, Moskva će morati ne samo da održi ove aktivnosti već i da ih proširi, a otklanjanje Prigožina je može Kremlju pomoći da to postigne.

Uklanjanje čovjeka koji je postao previše moćan i omogućava Putinu da obezbjedi veću lojalnost od afričkih vlada koje održava na vlasti.

Prigožinu je, čak i nakon što je pokušao puč u Rusiji pa se povukao, bilo dozvoljeno da se sastane sa nacionalnim liderima i diplomatama na prošlomjesečnom samitu Afrika-Rusija u Sankt Peterburgu.

List navodi da taj postupak Kremlja svjedoči koliko ozbiljno Moskva shvata održavanje odnosa sa afričkim državama.

Savjetnik predsjednika Centralnoafričke Republike Fostena-Aršanža Taudera, koji uveliko zavisi od Vagnera, jasno je stavio do znanja da se odnosi sa ruskim plaćenicima neće promjeniti nakon Prigožinove smrti.

„Naći će drugog šefa“, rekao je savjetnik.

Ruske plaćeničke operacije na afričkom kontinentu postaće još efikasnije pošto Vagnerova sredstva postanu praktično neograničena. Ova rastuća pretnja je opasan dio mnogo većeg problema za Zapad, dok Rusija i Kina jure naprijed u Africi dok čine sve što mogu da oteraju zapadni uticaj i ekonomsku polugu.

Ovo je trenutak za afričke lidere da istinski primjene afrička rješenja za afričke probleme, sprovođenjem svojih konvencija i izgradnjom institucija i kredibilnih, odgovornih bezbjednosnih snaga.