Prema ocjeni Stejt departmenta, Ivanišvili „podriva demokratsku budućnost Gruzije u korist Rusije“, zemlje u kojoj je on stekao bogatstvo a koja je pod sankcijama Zapada zbog invazije na Ukrajinu.

Kako je državni sekretar SAD Entoni Blinken naveo u obrazloženju, postupanje Ivanišvilija, koji nema zvaničnu političku funkciju, i vladajuće partije Gruzijski san „oslabili su demokratske institucije, omogućili kršenje ljudskih prava i narušili ostvarivanje osnovnih sloboda u Gruziji“.

Blinken je naveo i da „najoštrije osuđuje represiju“ nad demonstrantima koju sprovodi vlast Gruzije pod kontrolom Gruzijskog sna, prenosi Nova.rs.

Ova bivša sovjetska republika graniči se sa Rusijom, s kojom je 2008. godine bila u kratkotrajnom ratu nakon pokušaja da pod kontrolu vrati Abhaziju i Južnu Osetiju, dvije separatističke oblasti sa ruskim stanovništvom. Moskva je te oblasti potom priznala kao nezavisne države.

Kada je Gruzijski san došao na vlast, zagovarao je evropske integracije, i Gruzija je prošle godine postala i kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji.

Međutim, vlast je uprkos ogromnom protivljenju javnosti i masovnim demonstracijama usvojila niz restriktivnih zakona po ugledu na one koji postoje u Rusiji, i Brisel je defakto zamrznuo proces pristupanja Gruzije Uniji.

Na nedavnim izborima, sve autoritarniji Gruzijski san pobjedio je na izborima, čije su rezultate, ali i izborni proces, osporili i opozicija i međunarodni posmatrači. Potom je ta stranka odlučila da zemlja na četiri godine suspenduje pristupanje Evropskoj uniji.

Zbog rezultata izbore i ove odluke vladajuće stranke, protesti u zemlji ne prestaju od novembra.