Egisto Ot uhapšen je 29. marta. U nalogu za hapšenje na 86 stranica, do kojeg je došao Asošijejted Pres, između ostalog se navodi da je ruskoj obavještajnoj službi predao podatke s telefona bivših visokih austrijskih zvaničnika, pomogao u planiranju provale u stan istaknutog novinara i napisao "prijedloge za poboljšanje" nakon ubistva koje su naručili Rusi u Njemačkoj, izvještava Asošijejted Pres.

Ot se sumnjiči da je dao osjetljive informacije Janu Marsaleku, odbjeglom Austrijancu koji se traži zbog sumnje na prevaru njemačke kompanije za platni promet Wirecard 2020. godine u kojoj je bio glavni operativni direktor.

U nalogu se navodi da čat poruke koje su dostavile britanske vlasti povezuju Marsaleka s ruskom obavještajnom agencijom FSB.

Njemački i austrijski mediji izvijestili su da se vjeruje da je Marsalek povezan s ruskim obavještajnim službama barem od 2014. Smatra se da je sad u Rusiji.

Tomas Rigler, istoričar i stručnjak za špijunažu povezan s austrijskim Centrom za obavještajne, propagandne i bezbjednosne studije, rekao je da slučaj ima "potencijal za jednu od najvećih priča o špijunaži u novijoj austrijskoj istoriji".

"Slučaj je poseban s obzirom na njegovu međunarodnu dimenziju i činjenicu da se ne radi samo o špijunaži nego i o infiltraciji u austrijski politički sistem i slabljenju unutrašnje bezbjednosti zemlje", rekao je, prenosi RSE.

Austrija, koja se tokom Hladnog rata nalazila uz Gvozdenu zavjesu i dugo je imala dobre veze s Moskvom, članica je Europske unije s politikom vojne neutralnosti, ali i dugogodišnjom reputacijom špijunskog središta, navodi Asošijejted Pres.

Raspletanje paukove mreže

Ot, bivši policijski službenik, bio je obavještajac u Turskoj i Italiji od 2001. do 2012. prije nego što je prešao na upravljanje tajnim agentima u austrijskoj, sada nepostojećoj, domaćoj obavještajnoj agenciji BVT.

Suspendovan je iz BVT-a 2017. kada su se prvi put pojavile optužbe da je možda špijunirao za Rusiju, ali je sljedeće godine premješten da radi za austrijsku policijsku akademiju.

Godine 2021. suspendovan je tokom istrage o njegovim navodnim vezama s Rusijom i odveden u pritvor. Vlasti su zaključile da ima premalo dokaza i pustile su ga otprilike četiri sedmice kasnije.

Ot je u BVT-u služio pod Martinom Vajsom, bivšim šefom austrijskih obavještajnih operacija.

Tužitelji tvrde da su Ot i Vajs "blisku prijatelji".

U nalogu za hapšenje stoji da je Vajs počeo raditi za Marsaleka i kompaniju Wirecard nakon što je napustio obavještajnu agenciju 2018. godine, te da je naloge Marsaleka i ruskih operativaca prenosio Otu.

Prema nalogu za hapšenje, Marsalek je u SMS poruci rekao da je pomogao "evakuirati" Vajsa u Dubai.

Otov advokat odbio je komentirati, rekavši da je tek nedavno preuzeo Otovu obranu. Ot je ranije odbacio optužbe za špijunažu i bilo kakvu nezakonitost.

"Čini se da je Marsalek (44) ‘pauk u mreži‘ koji vuče konce", rekao je Riegler.

Marsalekov advokat nije odgovorio na upit AP-a.

Disidenti, špijuni i baze podataka

Između 2017. i 2021. godine, stoji u austrijskom nalogu za hapšenje, Ot je prikupljao osjetljive informacije o osobama od interesa za Rusiju "u svrhu prijenosa Janu Marsaleku i nepoznatim predstavnicima ruskih vlasti" provodeći brojne pretrage u nacionalnim policijskim bazama podataka i upućujući zahtjeve drugima europskim policijama, uključujući Italiju i Britaniju.

Ot je takođe navodno tražio podatke iz informacijskog sistema europskog bezgraničnog područja Šengena kako bi utvrdio jesu li osumnjičeni ruski operativci i bivši zaposlenici Wirecarda traženi ili podliježu ograničenjima putovanja.

Nalog sadrži dugačak popis ljudi koji su bili špijunirani, uključujući ruske disidente, poslovne ljude i bivšeg oficira koji je napustio FSB.

Dok se optužba da je Ot tražio informacije za Rusiju prvi put pojavila 2017. godine, britanska obavještajna služba nedavno je Austriji dala značajne nove informacije, piše AP.

Pet bugarskih državljana koji su navodno radili kao dio mreže s Marsalekom uhapšeni su prošle godine u Britaniji, a još jedan u februaru.

Prema nalogu za hapšenje Ota, čat poruke između Marsaleka i jednog od osumnjičenih u tom slučaju, Orlina Ruseva, koje je zaplijenila britanska obavještajna agencija MI5, upućuju na daljnje operacije Marsaleka i njegovih austrijskih pomagača.

Samo pet sedmica nakon što je Ot pušten iz pritvora 2021. godine, tužitelji kažu da je tražio adresu bugarskog istraživačkog novinara Krista Grozeva u Beču i dostavio je Marsaleku.

Kažu da je Marsalek kasnije naručio tim da provali u Grozevov stan i ukrade laptop i USB stick.

Grozev, koji je ušao u trag ruskim oficirima navodno umiješanim u trovanje bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripala 2018. i čelnika ruske opozicije Alekseja Navaljnog 2020. godine, preselio se iz Beča prošle godine nakon što su mu austrijske vlasti rekle da više ne mogu garantirati njegovu sigurnost.

Ot se navodno domogao i mobitela trojice bivših visokih dužnosnika austrijskog ministra unutarnjih poslova, uključujući šefa kabineta bivšeg ministra, kada su ih IT stručnjaci BVT-a trebali popraviti nakon što su pali u vodu tokom izleta brodom po Dunavu u 2017. godini.

Tužitelji kažu da su telefoni dani nepoznatom agentu koji je radio za Marsaleka u bečkom stanu Otovog bivšeg zeta i "prebačeni u Moskvu na daljnju analizu".

Kažu da su telefoni sadržavali "osjetljive službene i privatne podatke".

Ot je takođe navodno pomogao Marsaleku da u Moskvu prokrijumčari ukradeno računalo SINA, uređaj koji koriste mnoge europske vlade za prenos povjerljivih informacija. Nakon primopredaje u istom stanu u Beču, Marsalek je u poruci napisao da je uređaj uspješno prevezen u Lubjanku - gdje FSB ima svoje sjedište u Moskvi, prema navodima tužitelja.

Istražitelji su takođe pronašli analizu naučenih lekcija na Otovom mobilnom telefonu koja je sadržavala "predloge za poboljšanje" ruskih obavještajnih operacija u Europi nakon ubistva gruzijskog državljanina čečenske nacionalnosti 2019. u Berlinu.

U tom je slučaju uhvaćen i jedan Rus, a njemačke sudije rekle su da je djelovao po nalogu ruskih vlasti.

Što sada radi Austrija?

Ot ostaje u pritvoru čekajući odluku o tome hoće li biti službeno optužen, što će vjerovatno potrajati.

Međutim, slučaj je dominirao naslovnicama vijesti, a razne političke stranke optužuju jedna drugu za neuspjeh da ranije zaustave Ota.

Austrijski kancelar Karl Nehamer sazvao je sastanak Saavjet za nacionalnu bezbjednost za utorak i rekao da zemlja mora pojačati svoju sigurnost kako bi spriječila rusku infiltraciju.

Njegova ministrica pravosuđa rekla je da planira pooštriti državne zakone o špijunaži, koja je trenutačno izričito zabranjena ako je usmjerena protiv same Austrije, ali ne i ako je usmjerena protiv drugih zemalja ili mnogih međunarodnih organizacija koje su domaćini u Beču.