Vođa Stranke umjerenih Ulf Kristersson, u ponedjeljak će postati 35. švedski premijer. U manjinskoj vladi sjedeće ministri Demohrišćana i Liberala, ali ključne glasove za opstanak ove desničarske koalicije u parlamentu daju Švedske demokrate, populistička, nacionalistička i islamofobna stranka s kojom do prije samo koju godinu niko nije želio surađivati.

Švedska ne samo da je skrenula udesno nego je pod ručnom kočnicom u punoj brzini zaokretom pod 90 stepeni napustila višedecenijski uglavnom socijaldemokratski smjer i krenula u potpuno neistražene političke vode. Ostvare li se najavljene temeljite i dalekosežne promjene koje je u petak predstavilo četvoro stranačkih lidera – Kristersson, Ebba Busch, Johan Pehrson i Jimmie Åkesson – Švedska će kroz četiri godine postati bitno drukčija zemlja, piše Indeks.

- Dobili smo mandat švedskog naroda na izborima i to shvatamo vrlo ozbiljno. Zbog toga smatramo da je promjena ne samo neophodna nego i moguća. Nas četvoro možemo ponuditi promjenu. Naša vlada bit će trostranačka i blisko će sarađivati sa Švedskim demokratama u parlamentu - rekao je 59-godišnji Ulf Kristersson.

Desničari iz Švedskih demokrata su najveći dobitnici izbora iako nisu u vladi

Uprkos njegovoj centralnoj poziciji pred mikrofonom, nema nikakve sumnje ko je zapravo novi gazda švedske politike i najveći dobitnik septembarskih izbora. Samouvjerenim i rezolutnim nastupom pred medijima i govorom tijela, lider Švedskih demokrata Jimmie Åkesson jasno je stavio do znanja da se bez njegovog blagoslova u Švedskoj od sljedeće nedjelje više neće moći donijeti nijedna ključna odluka.

Uprkos tome što ostali partneri njegovu stranku ipak nisu pustili u vladu, Åkesson je sa svojih 20,5 odsto glasova na izborima obezbijedio snažan uticaj na koalicionu politiku i odlučivanje, kako u parlamentarnim odborima tako i u ministarstvima. Švedske demokrate tako će imati poseban kabinet u vladi sa svojim stranačkim predstavnicima, koje neki sarkastično nazivaju Jimmiejevim komesarima.

Da je Åkesson od Kristerssona i ostalih partnera zapravo tražio i očekivao još više nego što je u konačnici dobio, govori i to što je predstavljanje koalicionog sporazuma novinarima otvorio ovim riječima: “Radije bismo vidjeli većinsku vladu u kojoj bismo i sami učestvovali.”

S druge strane, ozbiljno lice vođe Liberala Johana Pehrsona i dvosmislene izjave njegovih stranačkih saradnika svjedoče o mukotrpnim pregovorima i još težim ustupcima koje su morali prihvatiti kako bi pronašli zajednički jezik s ekstremnom desnicom.

- Ovo je težak dan. Ne može se reći da će ovo biti liberalna politika, ali to je cijena koju plaćamo da bismo vladali u koaliciji s velikom nacionalističkom strankom. Nema mjesta zabrinutosti da će doći do ukidanja demokratije, ali mnoge vladine odluke mogle bi biti puno dalekosežnije nego što sam očekivao - rekao je Jan Jönsson, vođa Liberala.

Predstavljene velike reforme, stižu velike promjene

U petak su tako predstavljene reforme u sedam područja, a to su: zdravstveni sistem, klima i energija, kriminalitet, migracije i integracija, školstvo, razvoj i finansije domaćinstva. Liberalne reforme svode se na zaštitu prava na pobačaj ustavnim zakonom, više časova švedskog jezika i matematike u školama, te bolju brigu o učenicima s poteškoćama u učenju. U svemu ostalom, posebno u poglavljima kriminaliteta te migracija i integracija, vidljiv je snažan utucaj Švedskih demokrata.

Švedska, dakle, više neće biti zemlja otvorena pridošlicama, kako izbjeglicama tako ni ekonomskim migrantima. Prema željama Švedskih demokrata, broj azilanata koje će Švedska primiti u okviru raspodjele unutar Evropske unije biće smanjen na 900 godišnje, a njihova će prava biti spuštena na minimum koji propisuje EU.

Moguće je čak da će Švedska, po uzoru na Dansku, azilante prvo slati u posebne centre unajmljene u trećim zemljama, poput Kosova ili Moldavije, a tek po pozitivnom rješavanju njihovih zahtjeva puštati u zemlju.

Azilantima i ostalim imigrantima prijeti deportacija već i zbog “neprihvatljivog ponašanja”, što god to značilo. Osim batine, azilantima se nudi i šargarepa u vidu finansijskog podsticaja da se dobrovoljno vrate u rodnu zemlju.

Otežaće se i dolazak ekonomskih emigranata, posebno onih slabije obrazovanih, te postrožiti uslove za sticanje švedskog državljanstva, koje je trenutno prilično jednostavno – praktično jedini uslov je pet godina legalnog boravka. Svim imigrantima biće takođe ograničene socijalne beneficije, poput porodiljske naknade, dječjeg dodatka ili tumača prilikom posjeta ljekaru, dok ne postanu švedski državljani.

20 odsto švedskih građana rođeno u inostranstvu

Treba imati na umu da je 20 odsto švedskih građana rođeno u inostranstvu, a još najmanje pet odsto ima roditelje koji su rođeni van Švedske.

Velike promjene dogodiće se u pravosudnom, zatvorskom i policijskom sistemu, što nije nimalo čudno s obzirom na drastičan porast broja smrtno stradalih u oružanim obračunima kriminalnog podzemlja posljednjih godina.

Tako će se vjerovatno kriminalizovati sama pripadnost organizovanim klanovima i olakšati deportacija počinilaca teških krivičnih djela ako nisu švedski državljani. Biće uvedena i zabrana dolaska u određena gradska područja za osuđene prestupnike, koja može potrajati i do 10 godina.

Policiji će biti omogućeno sprovoditi racije mimo sumnje u počinjenje krivičnog djela. Među ostalim, planirano je intenzivno širenje kazneno-popravnih ustanova te zabrana prosjačenja.

Promjena u energetskoj politici

Uticaj Stranke umjerenih i Demokršćana vidljiv je u najavi smanjenja poreza, ponovnom puštanju u pogon dvaju zatvorenih nuklearnih reaktora, izgradnji novih nuklearki te promjeni klimatskih ciljeva sa “100 odsto obnovljivo” na “100 odsto nefosilno”.

Švedska je godinama, uglavnom tokom socijaldemokratskih vlada, gasila nuklearne reaktore i njihov broj s 12 smanjila na šest. Uprkos tome, Švedska je tokom 2022. godine postala najveći izvoznik električne energije u Evropi. Njena je visoka cijena rezultat stanja na evropskom tržištu energenata, a ne manjkave proizvodnje.