Turska i Sirija još uvek broje mrtve. Naziru se i ogromni troškovi obnove. U Turskoj su predsjednički i parlamentarni izbori na pragu. Vlasti kažnjavaju još neupodobljene medije pa čak i navijače koji traže ostavke.
Zastrašujući brojevi: najmanje 50.000 mrtvih, 214.000 srušenih zgrada ili građevina koje prete da se sruše. Samo u Turskoj je skoro potpuno uništeno 11 većih gradova. Milioni ljudi su izgubili krov nad glavom. Mjesec dana posle razornog zemljotresa u Turskoj i Siriji još nije sveden ni bilans štete. A ne zna se ni konačan broj mrtvih, zvaničan broj nestalih turske vlasti nisu htjele da navedu.
Odgovornost države
Posle zemljotresa, sa tugom se pomješao bes. Kako je moguće da je toliko navodno bezbjednih zgrada srušeno u zemljotresu?
Nemar države je jedan opd razloga. U mnogim slučajevima nisu poštovani važeći građevinski propisi što je pogoršalo katastrofu. U Turskoj je pod sumnjom da su odgovorni za neadekvatnu gradnju saslušano 957 osoba. Njih 236 je uhapšeno, a 330 se nalaze pod „sudskom kontrolom“. Četvoro osumnjičenih je još uvijek u istražnom zatvoru, za 270 osoba postoji nalog za hapšenje, petoro je u inostranstvu. Njih 82 su oslobođeni, a 32 su umrli, prenosi Dojče vele, javlja Nova.rs.
Zvanična turska institucija za zaštitu od prirodnih katastrofa AFA je godinama upozoravala na teške posledice mogućeg zemljotresa. Objavljivani su „Planovi o minimiranju rizika u katastrofama“.
Izvještaj iz 2020. je upozoravao na mogući zemljotres jačine 7,5 u provinciji Kahramanmaraš. Ovakva upozorenja naučnika i predložene preventivne mjere država je ignorisala.
Teška sudbina djece
Prema procjeni Unicefa zemljotresom u Turskoj i Siriji pogođeno je 5 milona djece. Tursko Ministarstvo za porodicu i socijalnu zaštitu objavilo je da je do 1. marta iz ruševina je spaseno 1911 mališana koji su ostali bez roditelja. 1543 djeteta je već kod rođaka, a 81 dijete je pod zaštitom Ministarstva, jer se njihov identitet nije mogao ustanoviti.
U javnosti su se pojavile optužbe da su neka djeca data na staranje islamističkim udruženjima bliskim vladi, Ministarstvo je to demantovalo.
Ipak, Halk TV otkriva da je 60 mališana dospjelo u istambulsku četvrt Bejkoz, gdje su smješteni u tri kuće pod okriljem islamističke zajednice. Osim toga jedan izvještaj Dojče velea pokazuje da je devetoro djece uzeto od roditelja i poslato na kuranske kurseve u radikalnu islamističku zajednicu Ismail-aga. Udruženje „Žene i djeca na prvom mjestu” je oba slučaja zvanično prijavilo sudskim vlastima.
Izbori na pragu
Zemljotres je nakratko prekinuo predizbornu kampanju za predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj. Izgleda da se predizborna bitka nastavlja.
Predsjednik Redžep Tajip Erdogan je 1. marta oštro kritikovao opoziciju i najavio da će se izbori održati ranije nego što je predviđeno, spominjući 14. maj kao termin. Očekuje se da on 10. marta dekretom ozvaniči taj datum. Niko ne zna kako će izgledati izbori u srušenim gradovima. Razmišlja se o o mogućnosti da građani iz pogođenih područja mogu da glasaju na predsjedničkim izborima i u drugim gradovima. Ali to rješenje nije predviđeno za parlamentarne izbore.
Skoro 50 milijardi za obnovu u Turskoj
Veliki teret obnove snašao je zemlju u vrijeme ekonomske krize. Svjetska banka je štetu od zemljotresa procijenila na 34,2 milijarde dolara. Prema turskim statističkim podacima u pogođenim područjima živi 14 miliona ljudi. Oni su učestvovali u bruto domaćem proizvodu sa 9,8 odsto.
Pored poljoprivrede i stočarstva u tim područjima su zastupljeni tekstilna industrija, proizvodnja čelika i energije. Ekonomista i bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija Mahfi Egilmez objavio je detaljnu analizu ekonomskih posledica zemljotresa.
Ukupna suma potrebna za obnovu zgrada i infrastrukturę, te za pomoć ljudima procenjena je na 48,7 milijardi dolara, od čega bi 27 milijardi dolara bilo upotrebljeno za podizanje novih stambenih objekata. Stručnjaci smatraju da će se posle zemljotresa pojačati potražnja izvjesnih proizvoda i usluga, što će podstaći ionako veliku inflaciju.Ekonomista Murat Kubilaj je za DW izjavio da će inflacija krajem godine iznositi najmanje 50 odsto.
Ograničavanje slobode izražavanja
Sloboda medija i izražavanja su u Turskoj već godinama pod pritiskom. Posle zemljotresa uvedena su dodatna ograničenja.
Turska regulaciona agencija za privatne medije je već izrekla kazne u visini od 400 000 evra zbog izvještavanja o zemljotresu. U međuvremenu se kažnjavaju i glasno izrečeni stavovi na stadionima. Navijači poznatih istanbulski fudbalskih klubova Ferenbahče i Bešiktaš su proteklog vikenda sa tribina uzvikivali zahtjeve da ostavku podnesu Erdogan i vlada. Oni koji su ovo uzvikivali ubuduće neće smjeti da prisustvuju ni jednom sportskom događaju.
Sjever Sirije je već 12 godina u građanskom ratu u kojem je sirijski režim dobrim djelom pobjedio uz rusku i iransku pomoć. A sada su u zemljotresu mnogi ljudi ostali bez krova nad glavom. Mediji javljaju da je zemljotresom pogođeno 8,8 miliona ljudi, a zvanično je poginulo 5900 osoba. Stvaran broj žrtava bi mogao biti znatno veći.
Zbog blokiranih graničnih prelaza najveći broj žrtava u prvim danima posle zemljotresa nije dobio pomoć. Doduše, sada u Siriju stiže humanitarna pomoć, ali mnogo toga ne stiže na cilj. Veliki dio područja pogođenog zemljotresom ne kontrolišu trupe Asadovog režima.
Na primjer, grad Idlib je pod kontrolom islamističkih milicija. U tom području živi 12 miliona ljudi, veliki dio njih je izbjegao iz drugih krajeva Sirije. Posmatrači i pogođeni stanovnici se žale da zvanična pomoć često uopšte ne stiže. Prije zemljotresa na sjeveru Sirije je živelo 1,8 miliona izbjeglica u šatorima i privremenom smještaju. Situacija se sada bitno pogoršala. Veliki broj ljudi živi u razorenim kućama.
Brojni su i oni koji po hladnoći noće u automobilima kao glava porodice Amar Fajad u Idlibu: „Moj sin je veoma traumatizovan. Šatori koštaju između 200 i 400 američkih dolara, mi to ne možemo da platimo. Tako smo odlučili da ostanemo ovdje“.
