U periodu od 2016. do 2021. godine u svijetu je 43,1 miliona djece i maloljetnika bilo interno raseljeno zbog ekstremnih vremenskih nepogoda i elementarnih katastrofa izazvanih klimatskim promjenama.

Fond za djecu UN (Unicef) je danas saopštio da je u 44 zemlje u svijetu u tom šestogodišnjem periodu svakog dana približno 20.000 djece moralo da napusti svoje domove zbog poplava, nevremena, suša ili šumskih požara.

Prema analizi Unicefa, zemlje koje su u apsolutnim brojevima registrovala najviše raseljene djece zbog ekstremnog vremena su Kina i Filipini, prenosi N1.

Međutim, najteže pogođena vremenskim nepogodama bila su djeca u malim ostrvskim zemljama kao što su Komonvelt Dominika i Vanuatu, gdje su uzrok najčešće bile oluje, a u Somaliji i Južnom Sudanu djeca su trpjela posledice poplava.

Upravo su olujna nevrijemena i poplave primorale na napuštanje doma 40,9 miliona djece, ili 95 odsto ukupnog broja raseljene djece između  2016. i 2021. U 1,3 miliona slučajeva uzrok je bila suša, a u 810.000 slučajeva šumski požari.

U slučaju šumskih požara, najviše interno raseljenih, više od trećine, registrovano je samo u 2020. godini, i to najviše u Kanadi, Izraelu i SAD.

U analizi Unicefa se precizira da odlazak od kuće može biti iznenadan, kada se dogodi elementarna nepogoda, ili rezultat preventine evakuacije kako bi se spasili životi, ali i u tom drugom slučaju djeca osećaju izazove i posledice jer su napustila dom, često i na duže vrijeme.

Posebno su u takvim slučajevima ugrožena djeca u zemljama koje se veće bore sa paralelnim krizama, kao što su sukobi ili siromaštvo, i koje imaju teškoće da se izbore sa izbjegličkom krizom.

Kao primjer posebno ugroženih zemalja Unicef navodi Haiti koji se već bori sa siromaštvom i nasiljem, i Mozambik, gdje klimatske promjene i sa njima povezane česte vremenske nepogode najteže pogađaju upravo najsiromašnije zajednice.

U analizi je napravljena i projekcija mogućeg razvoja situacije u narednih 30 godina.

Na osnovu modela stepena rizika koji je napravio Centar za monitoring internog raseljavanja, utvrđeno je da bi prema sadašnjim klimatskim podacima u te tri decenije poplave mogle da rasele 96 miliona djece, a orkanski vjetrovi i oluje 17,5 miliona djece.

Dodaje se međutim da je uz postojeće pogoršanje klimatskih promjena gotovo izvjesno da će taj broj biti i veći.

- Zastrašujuće je za bilo koje dijete kada strašan požar, oluja ili poplava pogodi njihovu zajednicu, rekla je direktorka Unicefa Katrin Rasel.

Ona je dodala da su „za one koji su primorani da bježe, strah i posledice posebno teške, zbog neizvjesnosti da li će se vratiti kući, nastaviti školu, ili biti primorani da nastave da se ponovo sele“.

- Imamo instrumente i znanje da odgovorimo na taj sve veći izazov za djecu, ali postupamo presporo. Moramo da pojačamo napore kako bismo pripremili zajednice, zaštotili ugroženu djecu i podržali onu koja su već istrgnuta iz svojih korijena, rekla je Rasel.