Poplave za koje se okrivljuju loša infrastruktura i loše održavane brane, ubile su 185 ljudi, a raseljeno je 208.000 ljudi u 28 od 36 nigerijskih država, saopštila je u petak Nacionalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama.
Nigerija svake godine ima poplave uglavnom zbog nepoštovanja ekoloških smjernica i neadekvatne infrastrukture. Najgore poplave u posljednjih deset godina bile su 2022, kada je poginulo više od 600 ljudi, a više od milion raseljeno, prenose mediji.
Međutim, za razliku od 2022. kada je poplave izazvala obilna kiša, nigerijska meteorološka agencija je ove godine predvidela odložene ili normalne kiše u većem dijelu zemlje i rekla da su sadašnje poplave više posljedica ljudskih aktivnosti.
Nigerijska agencija za reagovanje na katastrofe upozorila je da bi poplave mogle da se pogoršaju u narednim nedjeljama jer se poplavne vode spuštaju u centralne i južne države.
- Ljudi moraju sada da se evakuišu jer više nema vremena- rekao je portparol Manzo Ezekiel.
U Džigavi, najteže pogođenoj državi, koja je zabilježila 37 smrtnih slučajeva, uticaj poplava je ocijenjen kao razoran i vlasti pretvaraju javne zgrade i škole u skloništa za raseljene.
Poplave su do sada uništile 107.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, posebno u sjevernim državama, među najteže pogođenim, gdje je najveći dio žetve u Nigeriji.
