Evidentno je da u Crnoj Gori postoje ozbiljni izazovi u pripravnosti i reagovanju na sve učestalije vremenske nepogode. Sistem upravljanja rizicima od katastrofa postoji, ali njegove ljudske i tehničke kapacitete treba jačati. Posebno lokalne samouprave koje su na udaru klimatskih katastrofa nemaju dovoljno resursa za brze odgovore i efikasne mjere adaptacije, ocijenila je u izjavi za "Dan" dr Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta "Donja Gorica" (UDG).
– Vlada je prošle godine donijela novu Strategiju za smanjenje rizika od katastrofa za period 2025–2030, koja definiše mjere za povećanje otpornosti i unapređenje kapaciteta za odgovor na katastrofe. Ono što je važno jeste da se ova strategija ne zadrži samo na papiru, već da se ozbiljno uloži u njenu realizaciju, kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava, jačanje međusektorske saradnje i edukaciju građana o rizicima i mjerama samozaštite. Kroz EU fondove država treba da nabavi dodatnu opremu, kako ne bismo u velikoj mjeri zavisili od Mehanizma civilne zaštite EU, koji se aktivira u slučaju da država članica nije u mogućnosti da nacionalnim kapacitetima odgovori na neki ekstremni klimatski hazard – ističe Vojinović.
Kako je dodala, kada se u Crnoj Gori dogode nepogode, poput ove poslednje u Bijelom Polju, reakcija institucija uglavnom jeusmjerena na sanaciju štete koju je pretrpjelo lokalno stanovništvo, dok prevencija ostaje u drugom planu i ne tretira se sa dovoljno pažnje.
– Posebno me zabrinjava sve češći izostanak adekvatne komunikacije između nadležnih subjekata u sistemu civilne zaštite, naročito između državnog i lokalnog nivoa, ali i preduzeća koja upravljaju pojedinim segmentima kritične infrastukture koja je na udaru vremenskih nepogoda – kaže Vojinović.
Prema njenim riječima, Crna Gora nema kompletan sistemski odgovor na ekstremne vremenske uslove koji nastaju kao posljedica klimatskih promjena.
– Zasad uglavnom djelujemo eks post, nakon što se klimatska nepogoda (požar, suša, poplava, toplotni talas) desi, pa je neophodno napraviti pomak od prakse reagovanja na događaj ka praksi prevencije. Crna Gora je sve izloženija intenzivnijim olujama, poplavama, sušama, požarima i sl. To nisu izolovani incidenti, već dio globalnog trenda izazvanog porastom temperature i promjenama u atmosferskim obrascima. Iako je od 70-ih godina 20. vijeka do danas svaka decenija u Crnoj Gori bila toplija od prethodne, a najtoplija je bila decenija 2011–2020, i uprkos obećanjima posljednja tri resorna ministra, već skoro četiri godine nije usvojen nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene. Dakle, moglo bi se reći da izostaje integrisana politika koja bi prilagođavanje klimatskim promjenama učinila prioritetom na svim nivoima upravljanja. Moramo biti spremniji, a za to su potrebne mnogo jača politička volja i bolja koordinacija institucija od sadašnje, konkretne investicije u infrastrukturu otpornu na klimatske rizike, kao i unapređenje sistema ranog upozoravanja – smatra Vojinović.
Izvršna direktorica nevladine organizacije Grin houm Azra Vuković za "Dan" kaže da smo svjedoci sve češćih vremenskih nepogoda, kako kod nas, tako i širom planete.
– Ne samo što su nepogode česte, već su i sve jače i štetnije po ljude. Vremenske nepogode se dovode u vezu sa globalnim zagrijavanjem Zemlje, koje je posljedica povećane koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi. Na ovaj način veća količina toplote ostaje zarobljena i temperatura postaje viša. Ljudske aktivnosti dovode do ispuštanja gasova sa efektom staklene bašte i povećavaju njihovu koncentraciju u atmosferi, što je glavni uzročnik klimatskih promjena. Uz porast globalne temperature, opasnosti kao što su poplave, oluje, suše, šumski požari... iz godine u godinu postaju učestalije i povećavaju rizik po ljude, materijalna i kulturna dobra, životnu sredinu. Sve što se dešava na globalnom nivou odražava se i na Crnu Goru, bez obzira na to što mi smatramo da smo mali sistem i da u veoma malom procentu doprinosimo klimatskim promjenama – istakla je Vuković.
Prema njenoj ocjeni, prirodne katastrofe su različitog intenziteta, ali ostavljaju posljedice na ekonomiju, socijalne, zdravstvene, kulturne i druge aspekte jednog društva.
– Osim adekvatnog odgovora, nakon što se već desi neka prirodna nepogoda, veoma je važno pripremiti se za moguće katastrofe. Važnu ulogu ima prostorno planiranje, poštovanje propisa vezanih za izgradnju objekata, adekvatne pripreme za djelovanje na svim nivoima. Nedostatak odgovarajuće pripreme svaku zajednicu čini veoma ranjivom i umanjuje njen nivo otpornosti.
U novembru prošle godine donesena je Strategija za smanjenje rizika od katastrofa za period 2025–2030. godine, u okviru koje je i akcioni plan. Njen cilj je smanjenje i sprečavanje rizika, jačanje kapaciteta cijelog društva, državnih i lokalnih institucija. Pored jačanja kapaciteta na državnom nivou, posebnu pažnju treba posvetiti upošljavanju većeg broja ljudi sa odgovarajućim znanjima i vještinama na lokalnom nivou kako bi sve opštine imale kvalitetne i usklađene planove za djelovanje na lokalnom nivou – zaključila je Vuković.
