Mađarski premijer započeo je godišnju konferenciju za medije izražavanjem saučešća porodicama stradalih u napadu na božićni vašar u njemačkom gradu Magdeburgu.

Orban je kazao da će biti potrebno nekoliko dana da se vide „političke posljedice“ napada, ali da se „takvi fenomeni“ događaju tek od kada je krenula evropska migraciona kriza.

Lekcija za Mađarsku je da mora da nastavi da pruža otpor promjeni, u „svijet u kojem se nešto tako može dogoditi”, prenosi mađarska agencija MTI.

Govoreći o mađarskom predsjedavanju EU i kritikama da je Mađarska bila izolovana, Viktor Orban je rekao da nije video nikakvu izolaciju jer je „pola sveta bilo u Mađarskoj“, prenosi N1.rs.

Dodao je da je Mađarska organizovala najveći diplomatski događaj u svojoj istoriji.

Orban tvrdi da se mađarsko predsjedavanje orijentisalo na donošenje politika, umjesto na „birokratski“ pristup, kao i da je ono bilo usredsređeno na rusko-ukrajinski rat, šengenski prostor i konkurentnost.

Što se tiče rata, Budimpešta nije imala „prostora za manevre“ zbog „ozbiljnih i dubokih nesuglasica“ unutar EU o strategiji pristupa sukobu, piše MTI.

Usprkos tome, ozbiljnost situacije primorala je Mađarsku na pokretanje mirovne misije u pokušaju postizanja mira, rekao je Orban.

- Razlikovali smo se od drugih predsjedništava EU, što je dovelo do nekih rasprava, ali danas niko ne spori da je Mađarska bila u pravu, a mi vjerujemo da je to bila dužnost – pokrenuti mirovnu misiju,“ kazao je lider Mađarske, zemlje kojoj je EU zamrznuo dio sredstava zbog ugrožavanja nezavisnosti institucija, a za koju Transparency International tvrdi da je najkorumpiranija članica EU-a.

Mađarski premijer je nedugo nakon što je Mađarska preuzela rotirajuće predsedavanje EU 1. januara posetio kineskog predsjednika Sija Đinpinga, ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

Kritikovan je jer nije bio ovlašćen da predstavlja evropske članice na tom putovanju. Brutalnost ruskih napada ubrzo je pokazala da „misija“ nije bila uspješna.