Festival KotorArt, sada, nakon više od dviјe deceniјe, јedan јe od naјprestižniјih regionalnih festivala umјetničke muzike, zahvaljuјući programima i učesnicima. Godinama, festival јe svoјe muzičke horizonte širio i na druge muzičke, ali i umјetničke izraze, pa se pored muzičkih programa u okviru KotorArt - Don Brankovih dana muzike, na programu nalaze i pozorišni, filozofski, likovni i drugi sadržaјi.
Generalni i umјetnički direktor KotorArta, piјanista Ratimir Martinović, u susret ovogodišnjem izdanju festivala koјi počinje 13. јula koncertom violiniste Nemanje Radulovića i sastava "Dabl sens", kaže da se preliminarni program festivala zna već u decembru, finalni u februaru. Dodaјe da "uhodani tim koji godinama sarađuje, znači i dobru, temeljnu pripremu. Sada je vrijeme pojačanih marketinških, ali i protokolarnih aktivnosti”. Kada јe "sve po planu", to podrazumiјeva i da su neki koncerti već zakazni za KotorArt naredne godine, ali, dodaјe on, u ovom trenutku ne može otkrivati detalje.
• Da li ste ove godine imali problema sa sklapanjem finansijske konstrukcije ili ste imali dovoljno razumijevanja nadležnih?
– KotorArt pola budžeta obezbjeđuje samostalno. Mislim da smo festival umjetnosti sa najviše komercijalnih sponzora, partnera, donatora i projektnih programa u zemlji. Takođe, odnos našeg budžeta je 80:20 u korist programa u odnosu na administraciju, što je obrnuto proporcionalno javnim ustanovama kulture. Ustaljena je praksa sa našim pokroviteljima - Opštinom Kotor i Ministarstvom kulture i medija, iako je sa potonjima bilo problema u komunikaciji tj. uspostavljanjem kontakta.
• Koje muzičke programe biste preporučili publici, a koje prateće, u okviru Don Brankovih dana muzike?
– Ne bih ništa izdvajao jer je svaki program priča za sebe. Od talentovanih crnogorskih muzičara, preko domaćih i inostranih solista i ansambala do onih regionalno i međunarodno afirmisanih. Pored toga, tu su naši standardni programi džez muzike, a od ove godine vraćamo i muziku popularnijeg zvuka i komercijalnijeg karaktera. Takođe, tu su i debatni programi u okviru Pjace od filozofa i našeg Foruma mladih kao i dvije predstave. Sve u svemu, mjesec dana ispunjen kvalitetnim umjetničkim programom. Sve zainteresovane upućujem na naš veb sajt kao i društvene mreže.
• Ove godine publika će imati priliku i Vas da čuje, koncertno. Zašto ne nastupate češće? Šta ćete nam predstaviti?
– Tako je. Sviraću dio iz klavirskog opusa Vasilija Mokranjca, u godini kada se obilježava stogodišnjica njegovog rođenja. Prije neku godinu sam na festivalu Bemus u Beogradu na gotovo trosatnom resitalu izveo njegov cjelokupni opus, koji sam potom i snimio. U Kotoru ću svirati odabir tih djela, posvećeno sjećanju na moju majku Ljilju. Zašto ne sviram češće? Prečesto, premnogo i previše onoga što želimo čini da to postane ono što ne želimo. To je jedna strana. Druga strana odgovora je da stvarno nikad nisam jurio brojke. Kod mene su to drugačiji procesi.
• Koje programe festivala KotorArt publika ne bi smjela da propusti?
– Zavisi što publika koja čita Vaše novine preferira. Od opera za djecu do "Muzike za kraj vremena", od Vlatka Stefanovskog do klape "Kambi", od američke monodrame "Ilijada" do Zagrebačkih solista, debata na temu ženskih prava, savremene muzike, evropskih muzičkih projekata, muzike za ples, scene kineskih umjetnika, Pjace od džeza… Za poštovaoce dobrog zvuka, sigurno će svako pronaći nešto za sebe.
• Dugo se u Crnoj Gori vodila polemika da li su nam potrebni festivali ili ne, koje profilacije, obima, trajanja... Po Vama, šta opravdava postojanje KotorArta – koјi je najveći doprinos ovog festivala za naše društvo?
– Ne znam ko je vodio debatu o potrebi za festivalima pošto je nesumnjivo da su oni potrebni Crnoj Gori, između ostalog i kao dodatak kvalitetnoj turističkoj ponudi jednoj destinaciji kakva je naša zemlja. Pitanje profila i sadržaja tih festivala je sasvim druga tema i svakako ne bi stala u ovaj intervju za koji ste mi skrenuli pažnju da bude kraći. Što je doprinos KotorArta za naše društvo? I za taj odgovor bih ipak prekršio Vašu molbu dužine intervjua, ali ukratko - nova muzička baština, oživljavanje prostora grada, pozicioniranje Kotora i Crne Gore na evropsku mapu festivala, angažovanje mladih, debatni programi, najrenomiranija svjetska imena, originalni koncepti, struktura organizacije i finansiranja… Ima toga još dosta.
Ž.ЈANjUŠEVIĆ
