Rad se sastoji iz više segmenata, a bavi se onim što tvrđava Mamula znači u Crnoj Gori - nekad i danas. Organizator crnogorske postavke јe Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, a komesar Crnogorskog paviljona je dr Vladislav Šćepanović, direktor MSUCG. Kuratorka postavke јe Ana Simona Zelenović.
Postavku je otvorila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović koja je reklada na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu, tema "Stranci svuda" otvara vrata razmatranju bogatstva umjetnosti kroz prizmu migracije, identiteta i univerzalne povezanosti. Kroz dvostruko značenje teme - da smo svi stranci i da je unutrašnji osjećaj stranosti univerzalan - Bijenale 2024 nas poziva da sagledamo svet iz perspektive umjetnika različitog porijekla, posebno onih koji su istorijski bili marginalizovani.
- Ministarstvo kulture i medija kao generalni pokrovitelj učešća Crne Gore na 60. Venecijanskom bijenalu, ove godine više nego ikada ima razloga da se osjeća vrlo ponosnim. Organizator našeg nastupa u Veneciji je nova instuctiije kulture u Crnoj Gori Muzej savremene umjetnosti, za koji vjerujemo da već donosi nove vrijednosti crnogroskom kulturnom identitetu, a savremenoj sceni posebno. Još jedan razlog značajno doprinosi ovom osjećaju a to je da svoj umjetnički koncept svijetu predstavljamo na novoj lokaciji - Ospedaletto na istaknutoj poziciji u Veneciji.
Zato pozivam sve da dođu i posjete naš paviljon, da budu ponosni na crnogorsku savremenu kulturnu scenu i naši Darju, a Ministarstvo i institucije kulture će nastaviti da rade na što kvalitetnijem predstavljanju crnogorske kulture na međunarodnoj sceni. Vjerujući da će umjetnost približiti nadu i vedrinu – proglašavam crnogorsku posatavku na Venecijanskom bijenalu otvorenom - rekla je Vujović.
Publici se obratio komesar paviljona dr Vladislav Šćpanović, direktor institucije koja je producent i organizator crnogorsko predstavljanja na Bijenalu.
Šćepanović je podsjetio da je ove godine međunarodni žiri donio odluku da baš rad Bajagićeve predstavlja Crnu Goru, odnosno da najbolje odgovara na temu ovogoišnjeg Bijenala "Stranci svuda", a istakao je i da se Crnoogrski paviljon ove godine nalazi na novoj lokaciji, koja je vidljivija i komunikativnija. Kako je naglasio, rad Bajagić i kustoskinje Ane Zelenović dostojno reprezentuje Crnu Goru na ovoj najvažnijoj svjetskoj manifestaciji kada je savremena umjetnost u pitanju.
- Ovaj rad je tematski vezan za Crnu Goru i odražava prepoznatljivost paviljona u nacionalnom smislu, u isto vrijeme je i globalna tema koja je refleksija savremenog društva u odnosu sa kulturnim nasljeđem, ali i ideologijom bizarnog uživanja u koju nas uvodi akumulacija kapitala i produkcija egoističkih potreba. Takođe je i u relaciji sa temom Bijenala, tako da mogu reći ima veliki potencijal za višeslojno tumačenje, ali i snažni emotivni udar na posmatrača - istakao je Šćepanović, zahvaljući timu MSUCG koji je radio na postavci Crnogorskog paviljona, navodeći da se nada da će ovo predstavljanje biti uspješno i da će otvoriti nove puteve i za buduća predstavljanja Crne Gore.
Kustoskinja postavke Ana Simona Zelenović navodi da izložba Darje Bajagić predstavlja istraživanje kulture kolektivnog sjećanja i naše povezanosti sa zajedničkim istorijskim nasljeđem. Kako dodaje, Bajagić se udubljuje u ove teme kroz istraživanje zamršene i slojevite istorije crnogorskog ostrva Mamula. Zelenović je podsjetila na istoriju ostrva Mamula, ali i na aktuelne transformacije, odnosno da je nekadašnja austrougarska vojna tvrđava u Drugom svjetskom ratu bila konc logor, a sada je to luksuzni hotel. Bajagić, njoj svojstvenom umjetničkom metodologijom, plovi presjecima činjenica i stvarnosti sa uočljivom notom dvosmislenosti, dodaje Zelenović napominjući da ovakav pristup pokazuje prividnu distanciranost, podstičući istraživanje suštine stvarnosti i njenog subjektivnog tumačenja. Bajagić podsjeća, ako ne i upozorava, na ishitreno prosuđivanje, ističući potencijal i za ispitivanje i za grešku, napominje kustokinja.
- Razumijevanje operativne dinamike koncepta "Stranca" dovodi do nijansiranog razumijevanja naših identiteta, zajedno sa priznanjem da "Zlo" (ili "Neprijatelj") predstavlja spektar iz kojeg pojedinci, uključujući i nas same, nijesu izuzeti. Jasan nedostatak moralne nevinosti ne bi trebalo da bude pogrešno protumačen kao pokazatelj moralnog relativizma.
U svojoj umjetničkoj praksi, Bajagić sprovodi temeljnu analizu svijeta, koristeći umjetnička djela kao sredstvo za predstavljanje, sljedstveno tome razotkrivajući inherentnu dvoličnost ugrađenu u prikazanu stvarnost. Sagledavanje naše pozicije ne samo kao posmatrača ili autsajdera, već kao svjedoka ili aktivnih učesnika nam omogućava da se suočimo sa pomirljivošću i apatijom koji su utkani u pojednostavljeni binarni pogled na svijet u kojem živimo, u kojem sebe često doživljavamo kao pojedince nesposobne da ostvare smislenu promjenu - rekla je Zelenović, dodajući da su ovakve izložbe potrebne jer izučavajući istoriju izučavamo nas same, što zahtijeva ogromnu habrost. Takođe, neophodne su hrabre nacije za preduzimanje takvih poduhvata, zaključuje Zelenović.
Publici se obratila i umjetnica Darja Bajagić, ističući da je počastvovana što predstavlja Crnu Goru na Venecijanskom bijenalu. Navodi da je izložba kulminacija dvogodišnjeg istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori, kako u Državnom arhivu, tako i na terenu, dodajući da je prikupljeni arhivski materijal integrisan kroz slike. Podsjetila je i na istoriju funkcija ovog ostrva, ističući da je 2022. godine, kada je "ponovo otvoren" kao luksuzni hotel, finansiran stranim investicijama, i da je tada nazvan "Ostrvo dobrog osjećaja u Crnoj Gori", a slogan hotela inspirisao je i naziv izložbe "Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj".
