Milica Kralj i Ljubisav Bjelić / -FOTO: Ž.J.

Saborno ime duhovne čistote

Uvodnu besjedu o svetitelju Savi, koji je još za života postao i dio narodne, nacionalne tradicije, održala je pjesnikinja i kritičarka Milica Kralj, urednica tribine "Riječ" UKCG

Himnom Svetom Savi koju je pročitao Ljubisav Bjelić Morački počela je prva ovogodišnja Tribina "Riječ" Udruženja književnika Crne Gore. Tribinom naslovljenom "Pojte i utrojte - pjesnici Svetom Savi" članovi UKCG pridružili su se obilježavanju praznika posvećenog svetitelju koji je u našem narodu prepoznat ne samo po svom crkvenom - duhovnom, već jednako i državničkom, te prosvjetiteljskom - obrazovnom i kulturnom radu i značaju. Ujedno, ova tribina održana preksinoć na dan Sv. Save u Manastiru Svetog Simeona Nemanje, prvi je ovogodišnji program UKCG.

Uvodnu besjedu o svetitelju Savi, koji je još za života postao i dio narodne, nacionalne tradicije, održala je pjesnikinja i kritičarka Milica Kralj, urednica tribine "Riječ" UKCG, podsjećajući na početku na riječi Jovana Dučića koji je rekao o Sv. Savi: "Nijedan narod nije imao zaslužnijeg čoveka. A potpunije, otmenije, čistije i ponositije ličnosti mislioca, i mistika ne nalazim nigdje drugdje."
– Stoga je sasvim razumljivo da je u narodnom duhu i ponosu ostao Sv. Sava kao jedan od najvećih legendarnih junaka koji je za pravoslavnu vjeru, za srpsku kulturu i državu, za naš narodni život i moral postao ujedno i prvi Roditelj srpskog naroda - dodala je Milica Kralj, navodeći da je Sv. Sava ujedno i saborno ime, kao i ime duhovne čistote, duhovne vedrine, umnosti, trudoljubivosti, neposustalosti i svestranosti.

– Trojstvo vjere, nade i ljubavi. Znak moralnog identiteta i integriteta – znak nerazdjelive jednakosti sa srpskim narodom i Srpskom crkvom - institucijama kojima je do zadnjeg svog daha služio. Otuda je skupa sa svojim ocem Nemanjom, zaštitnik srpske države i njene Crkve - navodi Milica Kralj.

Biti ono što jesmo

Pjesme i priče u slavu najvećeg srpskog svetitelja, sa kojim počinje i istorija srpske književnosti, govorili su članovi UKCG čija poetika i proishodi iz srži svetosavlja; Ljubisav Bjelić, Milica Kralj, Andrija Markuš, Perivoje Popović, Darko Vulić, Nikola Nenezić, hadzi Radovan Radović, Milojka Jovović, Garo Brajković, Nenad Skrobanović, Bećo Došljak, Radomir Milić i Novica Đurić, predsjednik UKCG.

Prije nego što je pročitao svoju pjesmu Perivoje Popović je istakao da kao narod, i dalje moramo istrajavati u učvršćivanju temelja koje su postavili otac i sin, Sv. Sava i Sv. Simeon, jer jedino tako možemo biti ono što jesmo i sačuvati predati nam amanet.

Podsjetila je i što su o Sv. Savi pisali i drugi naši književnici i intelektualci, a među njima i crnogorski knjaz i kralj Nikola Petrović u svojoj "Pjesmi Svetom Savi", gdje se između ostalog kaže: ... "Srpska crkva bi plakala/ Da se Rastko ne pojavi,/Srpskoj crkvi i prosvjeti/ Kam temeljac on postavi..."

Zanimljiv, i značajan dio besjede, Milica Kralj posvetila je i istorijatu proslave Sv. Save kao školske krsne slave, koja se kao takva obilježavala čak i 1945, da bi potom bila zapretana i zabranjivana. Ponovno oživljavanje proslave Sv. Save u Crnoj Gori, dodaje Kralj, bilježi se za `90. godine 20. vijeka, i počivšeg mitropolita Amfilohija koji ponovo oživljava prekinutu tradiciju.

Ž.J.