Ove godine ljetnje računanje vremena,odnosno pomjeranje sata počinje 30. marta u dva sata posle ponoći, kada će se sat pomjeriti na tri, odnosno jedan sat unaprijed.
Svake godine, dva puta godišnje, milioni ljudi širom svijeta pomjeraju kazaljke na svojim satovima, jednom unaprijed u proljeće i jednom unazad u jesen.
Ljetnje računanje vremena svake godine izaziva brojne rasprave, dok neki tvrde da donosi brojne prednosti, drugi ističu njegove negativne posledice, posebno po zdravlje.
Ideja o pomjeranju sata potiče još iz 18. vijeka, ali je ozbiljnije primljeno tek u 20. vijeku, posebno tokom Prvog i Drugog svjetskog rata.
Glavni razlozi za uvođenje su bili ušteda energije, da se ljudi prilagode prirodnoj svjetlosti, koristeći je više tokom dana. Zatim i povećana produktivnost i aktivnosti na otvorenom i manje saobraćajnih nesreća u večernjim satima. Dok iz ekonomskog ugla, neki sektori poput turizma i ugostiteljstva beleže rast prihoda, jer ljudi provode više vremena van kuće.
Ipak, u modernom svijetu, gdje se energija troši na klima-uređaje, računare i vještačko osvjetljenje, pokazalo se da koristi i nisu toliko značajne kako se mislilo.
Iako su razlozi za njegovo uvođenje bili praktični, brojne studije pokazuju da pomjeranje sata može imati negativan uticaj na ljudski organizam.
Poremećaj sna
Jedan od najvećih problema sa prelaskom na ljetnje računanje vremena jeste poremećaj cirkadijalnog ritma, unutrašnjeg biološkog sata koji reguliše san i budućnost. Kada se sat pomjeri unaprijed, tijelo se mora prilagoditi ranijem buđenju, što može dovesti do nesanice, umora i lošeg kvaliteta sna.
Povećan rizik od srčanih problema
Istraživanja su pokazala da prvih nekoliko dana nakon prelaska na ljetnje vrijeme dolazi do povećanja broja srčanih udara i moždanih udara. Nedostatak sna i nagla promjena ritma mogu povećati nivo stresa i uticati na krvni pritisak.
Povećana sklonost depresiji i anksioznosti
Promjena vremena može uticati na mentalno zdravlje, posebno kod osoba koje su osjetljive na promjenu u ritmu sna. Neka istraživanja sugerišu da pomjeranje sata može povećati rizik od sezonske depresije i anksioznosti.
Smanjena koncentracija i produktivnost
Zbog gubitka sna, mnogi ljudi prijavljuju probleme sa koncentracijom i fokusom u danima nakon prelaska na ljetnje računanje vremena. Studije pokazuju da čak i mala promena u vremenu odlaska na spavanje može uticati na donošenje odluka i brzinu reakcije, što može povećati rizik od nezgoda na poslu i u saobraćaju.
Uticaj na metabolizam i tjelesnu težinu
Neki naučnici vjeruju da pomjeranje sata može uticati na metabolizam, jer mijenja vreme obroka i osjećaj gladi. Poremećen ritam može doprinijeti povećanom unosu kalorija i narušavanju tjelesne ravnoteže.
Sve više zemalja razmatra ukidanje pomjeranja sata, jer su koristi minimalne, dok su negativni efekti sve očigledniji.
