Ipak, ako pripadate prvoj skupini ljudi koja na ovaj način želi izgubiti kilograme, morate biti svjesni da povremeni post ponekad neće uspjeti.

Unosite kalorije i kada nije predviđeno

Kada praktikujete povremeni post, važno je da ne unosite kalorije tokom vremena koji nije predviđeno za obroke. Neki oblici ove dijete podrazumijevaju 12, a neki 16 sati posta. Bez obzira na koji se odlučite, tada ne bi trebali unositi kalorije, što podrazumijeva da ne pijete ni zaslađena pića.

Prejedate se

Post obično pomaže da umjereno unosite hranu bez brojanja kalorija. No, ako ćete prilikom obroka prejedati, ovaj način ishrane nije za vas.

Jedno istraživanje koje je ispitivalo učinke povremenog posta na gubitak težine otkrilo je da se pojedinci na planu gladovanja na drugi dan obično nisu prejedali tokom jela, što je rezultiralo blagim do umjerenim gubitkom težine. Međutim, za neke ljude prekid posta može se činiti kao poziv na konzumiranje velikih količina visokokalorične hrane.

Ne vodite plan ishrane

Zapisivanje onoga što jedete, a što ne jedete i praćenje sati u koje jedete, može se isplatiti jer naučite održavati isprekidani raspored posta. Praćenje vašeg unosa hrane zajedno s drugim mjerenjima kao što su vaša tjelesna aktivnost ili nivo raspoloženja, također vam može pomoći da odredite potencijalne prepreke vašem uspjehu.

Pretjerano se oslanjate na kofein

Nakon noćnog posta, velika šolja kafe može biti savršen početak vašeg jutra. Među njegovim potencijalnim prednostima, pokazalo se da kofein suzbija apetit dok podiže nivo energije. Međutim, korištenje kafe kao lijek za loš san ili upravljanje raspoloženjem može značiti da pijete previše kofeina, što može doprinijeti debljanju tokom vremena.

Neka istraživanja su pokazala da previše kofeina može povećati nivo glukoze u krvi i produžiti te skokove, što će smanjiti osjetljivost na inzulin i povećati vjerovatnost za skladištenje masnoća.

Jedete pogrešnu hranu

Post od 18 ili čak 24 sata ne daje vam mogućnost da jedete nezdravu i kaloričnu hranu. Ta će va hrana i piće povećati nivo insulina zbog čega ćete vremenom postati gladni i neraspoloženi.

Važno je kada jedete, ali i ono što jedete. Tokom obroka osigurajte da unosite mnogo vlakana, proteina i dobrih masti iz izvora poput povrća, voća, kvalitetnog mesa i ribe, orašastih plodova i sjemenki te maslinovog ulja.

Ne održavate dobre životne navike

Ono što jedete i što ne jedete u konačnici postaje važan dio vaše zdravstvenog stanja. Pored toga je važno imati osam sati kvalitetnog sna svake noći, kontrolisati nivo stresa, održavati zdrav društveni i duhovni život te biti fizički aktivan.