Neki uobičajeni lijekovi kao što su antidepresivi, pilule za spavanje i sredstva protiv bolova mogu umanjiti sposobnost vožnje kod starijih osoba, otkriva nova studija.

Mnoge različite grupe lijekova su povezane sa rizikom od smanjene sposobnosti upravljanja motornim vozilom. U to se mogao uvjeriti svako ko je ikada pročitao uputstvo za upotrebu lijeka.

Nova studija pratila je starije ljude 10 godina i testirala njihove vozačke vještine godišnjim testovima, piše Medical Express.

Istraživanje je pokazalo da su oni koji su koristili određene vrste lijekova bili u većem riziku da padnu na testu u nekom trenutku. Kada su stariji ljudi uzimali ili antidepresive, pilule za spavanje ili NSAIL, skoro tri puta je veća vjerovatnoća da će biti ocijenjeni kao neuspješni ili “ na granici“ od onih koji ih nisu uzimali.

Djeluju na nervni sistem

„Rezultati ne dokazuju da su za to krivi lijekovi“, rekao je vođa studije dr Dejvid Kar, specijalista gerijatrijske medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vašington u Sent Luisu.

Teško je povući direktnu liniju između određenog lijeka i smanjene vozačke sposobnosti. Da li je u pitanju taj lijek ili zdravstveno stanje koje liječi ili neki drugi lijek koji starija osoba uzima?“, zapitao se on.

Međutim, u ovoj studiji, Kar i njegove kolege su uspjeli da uzmu u obzir mnoge faktore, uključujući zdravlje, pamćenje i vještine razmišljanja učesnika, probleme sa vidom i da li su živjeli u bogatijim ili siromašnijim okruženju, a određene grupe lijekova su i dalje povezane sa lošijim performansama vožnje.

Pored toga, rekao je Kar, poznato je da mnogi od ovih lijekova utiču na centralni nervni sistem, sa potencijalnim neželjenim efektima, kao što su pospanost i vrtoglavica, koji mogu da utiču na vožnju.

„Suština je da da moramo da obratimo pažnju na ovo i da damo adekvatan savjet našim pacijentima“, rekao je Kar.

Nažalost, dodao je, tokom vremenski ograničenih posjeta ljekaru, diskusije o neželjenim efektima lijekova mogu ostati po strani. Dakle, tu pacijenti moraju da budu proaktivni, rekao je Kar.

Postavite pitanja o mogućim neželjenim efektima kada dobijete novi recept, a ako se pitate da li vaša tromost ili drugi simptomi mogu biti posledica lijeka, razgovarajte sa svojim ljekarom.

„Ne bismo željeli da neko sam prestane da uzima lijekove. Razgovarajte sa svojim doktorom o bilo kakvim promjenama“, naglasio je Kar.

Lijekovi koji nisu povezani sa vozačkim sposobnostima

Isto je ponovio i Džejk Nelson, direktor istraživanja bezbjednosti saobraćaja u neprofitnoj organizaciji AAA.

„Dobra vijest je da će vaš ljekar možda moći da izvrši neke promjene, kao što je prelazak na drugi lijek ili prilagođavanje doze ili doba dana kada uzimate određeni lijek“, rekao je Nelson.

On je takođe istakao ulogu farmaceutske industrije u rješavanju ovog problema. Postoje bolji načini, rekao je Nelson, da se korisnici lijekova upozore na rizik od smanjene vozačke sposobnosti, što obično piše „sitnim slovima“.

Studija, objavljena 29. septembra u stručnom časopisu „JAMA „, uključila je 198 odraslih osoba koje su imale prosječnu starost od 73 godine na početku.

Niko nije imao znake kognitivnog oštećenja (problemi sa pamćenjem, rasuđivanjem ili drugim vještinama razmišljanja). Učesnici studije su imali godišnje preglede, koji su uključivali ispit na putu sa profesionalnim instruktorom vožnje, do 10 godina. Tokom tog perioda, 35 odsto je u nekom trenutku dobilo lošu ili graničnu ocjenu testa.

Starije osobe na antidepresivima, pilulama za spavanje ili nesteroidnim antiinflamatornim lekovima bili su pod povećanim rizikom.

Šanse su bile najveće za one koji su uzimali antidepresive ili lijekove za spavanje, sa ukupno 16 do 17 odsto lošijim rezultatima. Ovo se poredi sa stopama od šest do sedam odsto njihovih vršnjaka koji ne koriste ove lijekove.

Bilo je nekoliko iznenađenja, rekao je Kar. Istraživači nisu pronašli vezu između antihistaminika ili antiholinergičkih lijekova i sposobnosti starijih osoba da upravljaju motornim vozilom.

Antihistaminici su poznati po tome što korisnike čine pospanim. Antiholinergički lijekovi se koriste za liječenje niza stanja, od prekomjerno aktivne bešike do hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) do simptoma Parkinsonove bolesti. Oni mogu izazvati neželjene efekte kao što su sedacija i zamagljen vid, prenosi N1 Zagreb.

„Ali, moguće je da su stariji vozači u ovoj studiji koristili novije antihistaminike koji ne izazivaju pospanost, ili da je premalo ljudi uzimalo antiholinergike da bi otkrilo značajan efekat“, rekao je Kar.