Šta predstavlja koncept integrativne medicine i integrativni pristup očuvanju zdravlja. Kako utiče na naše tijelo i duh? Zašto je to važno za život u savremenom dobu?
- Integrativni pristup zdravlju koji podrazumijeva spoj komplementarne i alopatske (klasične) medicine, gdje kroz holistički (cjelovit) pristup tretira organizam kao cjelinu, a u fokusu je fizičko zdravlje (tijelo), mentalno zdravlje i duh. Zapadna medicina (klasična medicina koja je kod nas na snazi) uglavnom organizam odvaja, tretirajući samo tijelo, posebno se baveći emocijama i umom, posebno vodeći računa o duhovnom zdravlju. Međutim, kroz cjelovit i jedinstven pristup mi organizam vidimo kao sistem, koji se sastoji od niza karika (tijelo, emocija, um, duh), radimo na tretiranju ne samo posljedica, već se bavimo uzrokom. Jer, smatra se da je svaka bolest u tijelu posljedica narušene ravnoteže u njemu. Ta narušena ravnoteža nastaje prvo na suptilnim nivoima, najčešće "strada" naša vitalna energija, javljaju se promjene u raspoloženju, pa tek tada te promjene osjećamo na nivou tijela (kao glavobolju, visok pritisak, promjenu probave i sl.), što je krajnja instanca narušene ravnoteže u nama.
Klasična farmacija i medicina tretira glavobolju tako što uzmemo analgetik, kako bi bol čim prije prošao, dok se integrativni pristup bavi uzrokom te glavobolje i riješava taj uzrok, ne bol kao krajnu instancu disbalansa.
Dakle, liječi se uzrok poremećaja zdravlja, ne samo posljedice koje se manifestuju kao niz simptoma ili bolest. Uzroci se pronalaze u povezanosti čovjekove fiziologije sa psiho-emocionalnim aktivnostima, načinom života, okruženjem, ishranom, aktivnošću…
Magistar ste farmacije i dugo ste bili u farmaceutskim vodama. Zašto ste odlučili da napravite zaokret u karijeri, načinu ishrane i pristupu zdravlju?
- Nakon što sam se u 29. godini suočila sa ozbiljnim oboljenjem štitaste žlijezde, nakon čega mi je ista izvađena, osjetila sam šta znači kada je zdravlje ugroženo, te upravo taj trenutak hoda po tankom ledu između života i smrti me je motivisao da preispitam ne samo zdravlje, već svaki segment u životu - svaku naviku, sve čime sebe ishranjujem, spolja i iznutra.
Farmacija, gdje sam provela 15+ godina i dalje je moja velika ljubav. Toj oblasti posvetila sam 23 godine života, što kroz obrazovanje, što kroz radno iskustvo. U mojoj vizuri, obje moje ljubavi ne isključuju jedna drugu, već se savršeno podupiru.
Kako je tekao taj put?
- Mijenjajući pristup ishrani, život me je vodio od vegetarijanstva, veganstva, do fruterijanstva, sirove ishrane, da bi me vratio izbalansiranoj ishrani. Sve više sam počela da se bavim poljem ishrane, unapređujući znanja i tako sam došla do najpoznatije škole za integrativno zdravlje i ishranu, Institute for Integrative Nutrition u Njujorku. Edukovala sam se na ovom prestižnom institutu, učeći od najboljih stručnjaka iz oblasti nutricionizma, mentalnog i emocionalnog zdravlja, sertifikovala se i postala zvanično prvi trener integrativnog zdravlja i ishrane u Crnoj Gori. Spoznavši da rad na sebi ne znači nužno samo rad na fizičkom zdravlju, jer integrativni pristup ne posmatra čovjeka samo kroz koncept tijela, nego i emocija, uma i duše, krenula sam, radeći i unapređujući sebe i svoje zdravlje, da ovu ideju promovišem na teritoriji Crne Gore i regiona.
Pojasnite našim čitaocima šta je cilj holističke medicine i tog pristupa zdravlju?
- Cilj holističkog koncepta jeste da čovjeka posmatra kao cjelinu. Dakle, dok unapređujemo fizičko zdravlje (kroz koncept ishrane i fizičke aktivnosti), važno je da se bavimo i emocijama (koje se nalaze u osnovi svih naših bolesti), vodimo računa o emocionalnom prejedanju. Jedino tako, radeći na svakoj karici, jačamo naš sistem zdravlja. Ako znamo da je sistem jak onoliko koliko je jaka najslabija karika, ne možemo koračati u pravcu zdravlja samo ukoliko se hranimo zdravo i treniramo, a nikada ne preispitamo programe po kojima živimo. Zato je odnos JA-HRANA jedan od najvažnijih odnosa u našem životu. Mijenjajući način na koji hranimo i kako živimo, unapređujujemo genetski materijal za naraštaje koji dolaze.
Koji su najčešći mitovi o zdravoj ishrani i kako ih izbjeći? Je li istina da je sve što je zdravo skupo, nepristupačno ili neukusno?
- Ljudi misle da zdrava ishrana i zdrav način života znači mnogo odricanja, discipline, strogog držanja postavljenih okvira ponašanja i života, kao i mnogo novca. Zdrava ishrana ne podrazumijeva konzumaciju samo čija sjemenki, godži bobica, avokada i kojekakvih namirnica egozotičnog naziva. Zdrava ishrana je najjednostavniji i najpriorodniji vid ishrane. Ono što nam priroda daruje, što možemo da uberemo ovdje gdje živimo, što možemo da nađemo na pijačnim tezgama, što možemo da kupimo od lokalnih uzgajivača i proizvođača. Zdrava ishrana je povrće, voće, mahunarke, žitarice, jezgrasto voće, kontakt sa prirodom, što manje brze hrane, procesuirane, konzervirane i gotove hrane. Način na koji smo odrastali, kako su nas podizali naši roditelji, bake i deke, uz domaću, zdravu, kući pripremljenu hranu, jeste definicija koncepta zdrave ishrane.
Jako je važno nazvati stvari pravim imenom.
Zdrava ishrana ne podrzaumijeva strogu disciplinu, već se bazira na balansu, ljubavi prema sopstvenom tijelu i svojevrsnoj brizi o sebi. Jer, sve dok brinemo o sebi i svom tijelu, mi brinemo i o tijelu Planete.
Balans znači da je sasvim ljudski, poželjno i prihvatljivo da katkad uživamo u jeftinom šećeru (ako nam zdravlje omogućava to), u grickalicama ili bogatom sendviču, čaši vina i obilnoj prazničnoj trpezi, ako znamo kako da nakon ovoga svom tijelu darujemo čistu hranu, pokret, sate nekonzumiranja hrane. Odgovornost svakog od nas je da pronađe svoju mjeru dovoljnog i kreira svoju "zlatnu" formulu zdravlja. Jer, ona nije unificirana. Ono što radi za mene, ne radi za nekog drugog. Zato je sasvim legitimno obratiti se stručnom licu da nam pomogne u tome, ako mislimo da to ipak ne možemo sami.
Kako izbjeći zamke loših navika u ishrani na putovanju?
- Zamke su u našim glavama, nigdje drugo! Naravno da ćemo na putovanju uživati u đakonijama zemlje u kojoj se nalazimo, to možemo raditi i svaki dan do granice približne sitosti, ne nasumičnog prejedanja. Zato, kada se vratimo kući, uvijek nam je na raspoloaganju detoks organizma, period naizmjeničnog gladovanja (autofagija), unos lagane hrane (domaće čorbe, svježe salate, voće, dosta čiste vode) i povratak našoj zlatnoj formuli zdravlja i zdravog života.
Savjet za čitaoce koji žele da se hrane zdravo, a ne znaju kako da počnu?
- Uvijek sam za to da treba početi sa detoksom cijelog tijela. To je prvi korak u svijet zdravih navika, pomaže nam da očistimo svoje tijelo od toksina, nagomilanih neprocesuiranih emocija, starih i nepodržavajućih navika, nesvarene hrane. Kada se oslobodimo tog mulja u sebi, kada pokrenemo crijeva, kada pročistimo misli i kožu, kada pokrenemo u sebi talas životne energije tada je sve lako. Nastaviti jednostavno, jer manje je uvijek više. Treba imati na umu i godišnje doba, tj. plodove koje nam donosi, unositi što više svježe hrane, salata, povrća, doziranu količinu voća i nikako izbjegavati sezonske plodove zemlje u kojoj živimo.
Ivana Vana Gojović je magistar farmacije, savjetnica za integrativno zdravlje i zdravu ishranu prvi internacionalno sertfikovani trener za integrativno zdravlje i zdrave stilove života u Crnoj Gori, Intuitive & Success Coach i ajurvedska savjetnica za ishranu
Više o Vani možete pročitati na njenom sajtu
Instagramu https://www.instagram.com/vana.gojkovic/,
