
Ukupna dugovanja investitora za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iznose 5.811.856 eura, podaci su Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice na čijem je čelu Srđan Raičević. Iz ovog preduzeća objašnjavaju da su u pitanju ukupna, a ne dospjela potraživanja, jer je Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta dozvoljeno plaćanje u ratama - od 36, 60,120 i 240 mjesečnih rata, zavisno od vrste, namjene i veličine objekta. Zbog toga, kako navode iz Agencije, dio obaveza dospijeva u narednom periodu.
– Protiv svih investitora koji kasne sa plaćanjem dospjelih obaveza, to jeste ne poštuju dinamiku iz zaključenih ugovora su pokrenuti postupci, što pred nadležnim sudom, što pred javnim izvršiteljima. Takođe, svim investitorima koji kasne sa plaćanjem ugovorenih obaveza, shodno dinamici iz ugovora, obračunavamo kamatu na kašnjenje po važećim stopama Centralne banke Crne Gore. Napominjemo, da se ugovori sa investitorima ne raskidaju usljed neplaćanja, već se pokreću sudski postupci radi naplate duga – navode iz Agencije.
Na određenim gradilištima uveliko se kasni sa završetkom radova, a iz Agencije, objašnjavaju zbog čega je to tako.
– Sa ovom pojavom se suočavamo najčešće prilikom rekonstrukcije objekata izgrađenih prije više godina, u nekim slučajevima i decenija. Na tim objektima, glavni problem predstavlja pojava podzemnih instalacija koje nijesu bile evidentirane u katastrima. Pojašnjenja radi, prije izrade projekata, izdaju se katastri instalacija i uslovi priključenja, što je dio dokumentacije na osnovu koje se rade projekti u kojima je definisan obim posla, te se, u idealnim uslovima, mogu utvrditi rokovi za završetak objekata. U situacijama kada se pojave instalacije koje nijesu bile evidentirane u katastrima, Agencija obavještava javno preduzeće koje gazduje tom vrstom instalacija o problemu na objektu. U svakom konkretnom slučaju, nakon otkrivanja takvih instalacija, donosi se zajednička odluka, koje tehničko rješenje je u zavisnosti od terenskih mogućnosti i potrebe usklađivanja sa drugim instalacijama moguće primijeniti, a nakon toga pristupa projektovanju. Ovakve pojave iziskuju vrijeme za sprovođenje procedura, kako za izradu tehničkih rešenja i pribavljanje saglasnosti javnih preduzeća, tako i za dodatna sredstva za projektovanje i realizaciju dodatnih radova. Posljedica ovakvih pojava je naravno, izmjena ugovorenih rokova za završetak objekata – kažu iz Agencije.
Poseban problem predstavlja rekonstrukcija saobraćajnica u kojima se postojeća vazdušna mreža za napajanje kablira, gdje može doći i do osporavanja od strane građana da se postave razvodni ormari, sa čime smo se suočili na određenim gradilištima, navode iz Agencije.
– Nerijetka pojava je i to, da se od strane nadležnih preduzeća utvrdi da je potrebno izvršiti određene intervencije na njihovim instalacijama, što utiče na brzinu realizacije radova, ali u konačnom, utiče na poboljšanje kvaliteta konkretne mreže instalacija. U ovom trenutku nećemo navoditi gradilišta na kojima je došlo do ovih problema, jer radovi na njima još uvijek nijesu završeni, te će se prilikom konačnog obračuna, uzeti u obzir sve okolnosti koje su dovele do prolongiranja roka završetka radova. Ukoliko bude neopravdanog kašnjenja u završetku radova, vršilac stručnog nadzora će obračunati ugovorenu kaznu, nakon sagledavanja svih okolnosti koje su do toga dovele. Paušalno određivanje „penala“ moglo bi imati za posljedicu sudske postupke sa finansijskim posljedicama po budzet Glavnog grada, te je jasno, da se tom postupku ne može pristupiti na osnovu ocjena laičke javnosti – navode iz gradskog preduzeća.