Saopštenja koja su data u javnosti od strane pojedinih udruženja i NVO organizacija da su navodno izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora za stambeno - komunalnu djelatnost uzrok za negativno i loše poslovanje komunalnih društava i krivac za povećanje cijena komunalnih usluga, kao i izjava premijera Milojka Spajića da je GKU rađen bez strategije, su netačna i potpuno neprihvatljiva, saopštio je Raško Mašković, predsjednik Sindikata stambeno-komunalne privrede Crne Gore.
– Opšte je poznato da su zarade u stambeno - komunalnoj privredi Crne Gore u poslednjih 20 godina bile na ivici egzistencije i ugroženosti zaposlenih. Osnivači komunalnih društava (lokalne samouprave) nijesu se angažovali na unapređenju i razvoju komunalnih djelatnosti niti na unapređenju statusa zaposlenih u ovim Društvima, čime su zaposleni bili prepušteni na milost i nemilost poslodavcima. Uslovi rada u stambeno komunalnoj privredi, naročito na operativnim poslovima, kao što su održavanje higijene, održavanje deponije, vodosnabdijevanje i odvodnje otpadnih voda, javne rasvjete, održavanje ulica i puteva i drugi komunalni poslovi, su izuzetno teški i neuslovni za rad u većini komunalnih društava Crne Gore. Zaposleni na tim radnim mjestima nijesu adekvatno zaštićeni i često su izloženi uticaju štetniih materija i gasova opasnih po zdravlje, dok je za određeni broj radnih mjesta život zaposlenih ugrožen i u permanentnoj opasnosti. U takvim uslovima rada, bez prava na benificirani radni staž, zaposleni nijesu motivisani da rade, posebno kada su njihove zarade izuzetno niske, dok se sa druge strane ova Društva susreću sa nedostatkom radne snage na tim istim radnim mjestima - kazao je Mašković.
On je istakao da je analizirajući stanje i materijalni položaj zaposlenih u ovoj privrednoj grani, Granski sindikat pokrenuo inicijativu za izmjenama i dopunama GKU sa ciljem usklađivanja istog sa zakonom i Opštim kolektivnim ugovorom, a sa druge strane poboljšanju veoma lošeg materijalnog stanja zaposlenih u stambeno komunalnoj djelatnosti. Mašković kaže da je to imalo za rezultat da se u posljednih 20 godina povećaju zarade zaposlenima, koje su sada u nivou "Evrope sad 1" i "Evrope sad 2".
– Zaposlenim u ovoj privrednoj grani, posebno teško pada što su predstavnici Zajednica opština, vrlo negativno reagovali na donošenje izmjena i dopuna GKU, iznoseći svoje stavove kako će izmjene i dopune GKU ugroziti redovnost poslovanja komunalnih Društava. Ova NVO asocijacija, do sada se nije uopšte oglašavala da na bilo koji način izvrši uvid u stanje komunalnih društava, pitanje zastarale i dotrajale mehanizacije pružaoca usluga, decenijama neplaćene doprinose zaposlenih, rješavanja pitanja naplate komunalnih usluga... Upravo su to problemi sa kojima treba da se bavi ZO zajedno sa osnivačima komunalnih društava, a ne da udaraju na standard zaposlenih i plasiraju informacije da će GKU ugroziti redovnost poslovanja komunalnih Društava, odnosno kako su to neka druga udruženja istakla da je GKU krivac za povećanje cijena usluga korisnika - kaže Mašković.
Mašković posebno ističe da pojedine lokalne samouprave komunalna društva tretiraju kao socijalne ustanove, sa socijalnim zaradama i socijalnim cijenama komunalnih usluga, zbog čega je ovaj sektor djelatnosti, za razliku od drugih javnih sektora, u potpunosti zapostavljen i marginalizovan. On kaže da će ovaj Sindikat u narednom periodu aktivno raditi u pravcu promjene takve loše prakse.
– Izjava premijera Spajića, da je GKU za stambeno – komunalnu djelatnost potpisan bez strategije i da su zarade u komunalnoj oblasti porasle, izuzetno čudi. To iz razloga, jer se premijer zalaže za evropske standarde i vrijednosti, pa se u tom kontekstu postavlja pitanje premijeru - da li je zarada od 600 eura, koliko sada iznosi za najugroženiju grupu poslova u komunalnoj djelatnosti (higijeničare), dovoljna za dostojan život i rad, ako nam je poznato da potrošačka korpa u Crnoj Gori iznosi preko 800 eura? Odgovor bi glasio sigurno NE! Uz ovu zaradu, čije se osporavanje traži, u komunalnoj djelatnosti vidan je trend nedostatka radne snage na poslovima i radnim zadacima, što je alarmantno i zabrinjavajuće, pa bi svakako bilo bolje baviti se pitanjem povećanja, a ne smanjenjem zarade u ovoj djelatnosti. Što se tiče strategije potpisivanja GKU, i u tom dijelu osporavamo izjavu premijera, da ona nije postojala, iz razloga što je u postupku izrade i usvajanja izmjena i dopuna GKU, ispoštovana čitava procedura, počev od dobijanja pozitivnog mišljenja i saglasnosti Ministarstva ekologije, Ministarstva finansija, Zakonodavnog odbora i Vlade Crne Gore, u trajanju od osam mjeseci - ističe Mašković.
On navodi da je Sindikat shodno odredbama Zakona o radu, Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Opšteg kolektivnog ugovora, izvršio usaglašavanje Granskog kolektivnog ugovora sa propisima.
– Pregovori oko izmjena i dopuna Granskog kolektivnog ugovora vođeni su sa resornim ministarstvima, odnosno sa predstavnicima Vlade Crne Gore, jer su oni potpisnici izvornog teksta Granskog kolektivnog ugovora iz 2011. godine, a prije toga i 2006. godine. Na osnovu toga, sva komunalna društva već su zaključila Kolektivni ugovor kod poslodavca, čime su prava zaposlenih dodatno učvršćena, kojima se garantuje primjena neosporenih odredbi iz GKU. Dakle, primjena kolektivnih ugovora kod poslodavca ne može biti dovedena u pitanje, dok se trenutne zarade kreću u nivou "Evrope sad 1" i "Evrope sad 2", ispod kojih poslodavac iste ne može da obračunava. Posebno naglašavamo, da će sve aktivnosti Sindikata u budućim pregovorima biti usmjerene na očuvanju standarda zaposlenih koji su obezbijeđeni izmjenama i dopunama GKU, kao minimuma ostvarenih prava iz rada i po osnovu rada u ovoj grani djelatnosti - naveo je Mašković.
