Od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu prošlo je 79 godina, a gradonačelnica Olivera Injac u intervjuju povodom Dana Podgorice, za „Dan“ kaže da u poređenju sa nekim prethodnim godinama ovog 19. decembra možemo govoriti o ponovnom oslobođenju Podgorice, kroz prizmu društveno-političkog konteksta.

• Čuvamo li tekovine 19. decembra, ili umije li sloboda da pjeva kao što su sužnji pjevali o njoj?

Svaki 19. decembar podsjeća na istorijsko nasleđe i značaj koji taj datum ima za Podgoricu, a to su tekovine borbi za slobodu, koje oduvijek žive i pretočene su kroz različite ideje i njihove nosioce. Ta borba za slobodu je usađena u kolektivnoj svijesti i identitetu jednog naroda, što u određenoj mjeri govori i o nama Podgoričankama i Podgoričanima. I dosta nas je koji imamo puno pravo da govorimo o slobodi, znajući da smo je tokom cijelog života, kroz različitu vrstu društvenog angažmana, njegovali. Tekovine čuvamo i kroz umjetnički izraz, oživljavajući razne herojske trenutke, kojima se prikazuju hrabrost, zajedništvo i otpor. Upravo tako nas i ovaj 19. decembar, kao zajednicu, poziva na poštovanje vrijednosti i obaveza koje dugujemo toj osvojenoj slobodi, ali ne samo kroz razmišljanje o prošlosti, već i kroz odnos prema budućnosti i načinima na koje slobodu vrednujemo. Svakako, u poređenju sa nekim prethodnim godinama, uvjerena sam ovog 19. decembra možemo govoriti o ponovnom oslobođenju Podgorice, kroz prizmu društveno-političkog konteksta. Upravo zbog toga, mislim da sloboda umije da pjeva.

• Ovaj Miljkovićev stih je po mnogima maksima sadašnjice nakon skorih političkih promjena u našem društvu. Logično je onda pitanje koliko ste uspjeli da od aprila do danas sistemski promijenite Glavni grad koji je otkad se slavi 19. decembar to činio sa istom političkom strankom u njegovom vrhu?

Kada već prožimamo Miljkovićeve stihove, onda bih mogla reći i to da smo sistem zatekli kao jedan „cvet između pepela i mirisa“ i da to simbolički oslikava promjenu koja počinje od samog korijena.

Narušavanje sistema vrijednosti, relativizacija protivpravnih radnji, društvene anomalije i sve ono što je potrebno promijeniti nije moguće ispraviti za nekoliko mjeseci, posebno ne posle više decenija propagiranja jednog načina upravljanja. Promjena vlasti upravo je šansa da otpočemo sa uspostavljanjem novih praksi i kao gradonačelnica to činim od prvog dana. Čak i to što sam gradonačelnica, izabrana od strane veoma heterogene koalicije, pokazatelj je da nema jednoumlja i centralizacije moći. Svakako, ono na čemu insistiram je stavljanje građana i njihovih potreba u fokus gradske uprave, racionalizacija resursa i uspostavljanje funkcionalnog sistema, koji ne zavisi od bilo kojeg pojedinca. To vidim kao neku vrstu nasljeđa koje će ostati nakon što više ne budem na čelu Glavnog grada. Istorija će pamtiti, građani osjećati kao benefit, a društvo vrednovati kroz iskorak koji je napravljen.

• Šta vam je od onoga što ste sebi zacrtali kao cilj kada ste prije osam mjeseci ušli u zgradu Glavnog grada dosad bilo najteže da ostvarite? Imate li pravo na rezignaciju ili birate što bi Latini rekli citius, altius, fortius – brže, više, jače?

Svakako je najteže to što vam sistem kakav ste zatekli, ne daje mogućnost da ideje i namjere sprovodite u djelo u realnom vremenu, već ste često pod teretom odluka iz prošlosti i nekih ukorijenjenih navika koje je potrebno liječiti. Tranzicija vlasti sa velikim brojem upravljačkih mjesta je izuzetno složena stvar, servisiranje potreba građana ne smije da zastane, a vizija razvoja ne može da trpi. Ta borba sa vremenom je uvijek teška, ali sam sigurna da smo svi zajedno iskoristili ogromno znanje, iskustvo i napore da radimo na ozdravljenju, ali i trasiranju nekog novog pravca razvoja grada. Zaista sam ponosna na brojne rezultate koje smo ostvarili, a najviše na to što postavljamo snažne temelje za sve godine koje dolaze, pa i za narednu, u kojoj smo najavili značajne infrastrukturne projekte kroz nikad veći budžet. Samim tim, pokazali smo da ne postoji rezignacija, koliko dobra priprema za „brže, više, jače“.

• Jeste li imali ishitrenih odluka? Ima li šumova u koaliciji na vlasti?

Postoje samo teške ili manje teške odluke i one za koje će vrijeme dati najbolji sud, ali ne mislim da je bilo ishitrenih odluka. Svakako, nosim u sebi dovoljno demokratskog kapaciteta da svoje odluke kroz razgovor provjeravam, kako sa saradnicima na nivou cijele gradske uprave, tako i u neposrednoj komunikaciji sa građanima i vjerujem da je to put koji može dovesti do nečeg ispravnog. Saradnja sa koalicionim partnerima funkcioniše u skladu sa demokratskom praksom u kojoj svi imaju pravo da osnovano predlažu, osporavaju, kritikuju i ulažu svoje kapacitete u funkcionisanje Glavnog grada, tako da i sama pretpostavka da mogu postojati šumovi u komunikaciji, upravo bi govorila o tome da nismo dovoljno i detaljno razgovarali.

• Koje ste projekte gradskoj upravi postavili kao prioritete za narednu godinu?

Za narednu godinu planiran je početak niz infrastrukturnih projekata koji se tiču rješavanja saobraćajnih gužvi u gradu, što i sami građani očekuju od nas. Više puta sam navela da smo i tu pristupili korjenitom rješavanju problema, a to se odnosi, prije svega, na integrisan pristup organizaciji saobraćaja uz implementaciju vizije koju imamo, te saniranja onog akutnog što nam je kao gradskoj upravi ostavljeno. Pod tim se podrazumijeva rekonstrukcija određenih dijelova užeg centra grada, izgradnja podzemnih garaža, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa koji su godinama unazad kočili ključne infrastrukturne projekte, izgradnja nove trase šetališta... U planu je snaženje zelenih kapaciteta grada, kroz ozelenjavanje krovova i fasada, osnivanje novog preduzeća koje će se baviti gradskim saobraćajem, rekonstrukcija i stavljanje u funkciju Podgoričanke i Jusovače i brojni drugi projekti koji u narednih nekoliko godina mogu transformisati Podgoricu. Takođe, nastavićemo sjajan posao na polju digitalizacije i omogućavanju efikasnijih onlajn servisa građanima, kako bismo uštedjeli njihovo vrijeme. Fokus će biti i na projektima koji uključuju obnovljive izvore energije, smanjenje gubitaka vode, ali i jačanja infrastrukture koja omogućava bolje vodosnabdijevanje ruralnih područja, uz rješavanje pitanja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.