Profili na društvenim mrežama u kojima se navode nazivi škola, a u opisima su bizarne poruke koje šire razne sadržaje lične prirode, i dalje su aktivni sudeći po tome da im se mijenja broj pratioca, ali i objava. Osim toga što profili nijesu ugašeni pojavljuje se sve više novih profila. Neki od njih su zaključani i objave mogu vidjeti samo pratioci, dok ima i onih koji su javni. S obzirom na to da je februar mjesec u kojem se obilježava Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja i organizuju se razne radionice na tu temu, očigledno da sve to djeca ozbiljno ne shvataju, ali nadležni bi trebalo. Neda Radović, iz NVO Sistem, kaže da je internet nasilje postalo sve prisutnije u društvu, a najugroženija su djeca i žene. Ona kaže da podaci anketa iz našeg okruženja pokazuju da je svaka treća mlada osoba bila žrtva internet nasilja, dok za žene postoji čak 25 puta veća vjerovatnoća da to budu u odnosu na muškarce. Radović ističe da u Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja, te da ne postoji podatak koliko je djece bilo žrtva sajber nasilja.

– Povreda ličnosti, dostojanstva, uznemiravanje, onlajn praćenje, vrijeđanje, širenje neprimjerenih komentara i uvreda, seksualno uznemiravanje, dijeljenje fotografija ili video snimaka, prijetnje i ucjenjivanje, govor mržnje... predstavljaju neke od najčešćih oblika digitalnog nasilja. Institucije sistema, NVO sektor i svi pojedinačno treba da posvetimo veliku pažnju ovom problemu i da više pričamo o ovom vidu nasilja i prijavljivanja – kaže Radović.

Ona kaže da su svjedoci da je u svakodnevnom porastu broj žrtava ove nove forme zlostavljanja modernog doba.

– Pored onih koji čine nasilje i sprovode ga veliki problem čine i oni koji koji ga na aktivan i pasivan način podržavaju, kroz smijeh, šalu i širenje spornog sadržaja. Internet nasilje se brzo širi i ostavlja snažne psihološke posledice, teško ga je identifikovati i zaustaviti. Ovaj fenomen razara pojedinca, njegovo okruženje ali i društvo u cijelini. Prevencija je ključna riječ kada je u pitanju borba protiv ovog, kao i ostalih vidova zlostavljanja – kaže Radović.

Tigran Dobrašinović, direktor OŠ "Maksim Goriki" kaže da su neke "anomalije" na društvenim mrežama u saranji sa državni organima u najkraćem roku suzbili.

– Nasilje na internetu može se odvijati na društvenim mrežama, aplikacijama za razmenu poruka, gejming platformama. Kada djeca iskuse onlajn nasilje, velika vjerovatnoća je da će se možda osjećati kao da ih svi napadaju i da nema pomoći. Izloženost digitalnom nasilju kod djece može prouzrokovati depresiju i nisko samopouzdanje. Naše zaposlene Snežana Mugoša i Lidija Ivanović su jedne od iniciatora rješavanja ovog problema – kaže Dobrašinović.