Rezidba smokve

Savjet agronoma: Uklonite mlade grane iz korijena smokve

Ako se ove grane ne orezuju one će crpiti energiju iz glavnog, zdravog stabla, a smokva će postepeno slabiti i kao rezultat toga dati manje plodova - kaže Marko Novaković, diplomirani inženjer agronomije.

Smokva je mediteranska drvenasta vrsta koja spada u listopadni grm iz roda fikusa, familije dudova. Biljka je izvorno iz zapadnih djelova Azije i jugoistočne Evrope, a danas je rasprostranjena širom svijeta i uzgaja se kao voće i kao ukrasno bilje. Smatra se za jednu od najstarijih voćnih vrsta koje su kultivisane, a pronađeni fosilni ostaci govore da se gajila prije pšenice i ječma. Smokva je biljka koja rano stupa na rod, već u drugoj godini. Da bi rodnost bila visoka i redovna, pored pravilne sadnje i agrotehničkim mjera, treba da se izvede i pravilna rezidba.

Neki stručnjaci preporučuju da se drvo orezuje odmah nakon što se presadi, jer to dovodi do ranog jačanja i stvaranja stabla.

- Međutim, ukoliko je biljka već bila slaba, pa se još previše oreže onda se utiče na to da ona počne da vene. Tokom prve rezidbe, dok je drvo smokve još mlado, potrebno je da se uklone, odnosno oreže drvo za pola. Kada se oreže toliki dio smokve, ona će se fokusirati na razvoj snažnog korijena. Naredne godine treba izabrati četiri do šest najjačih grana, ali takođe se treba uvjeriti da su raspoređene oko glavnog stabla u prilično jednakim intervalima. Ove grane treba da budu dovoljno razmaknute jedna od druge kako bi na kraju mogle da narastu 7,6 do10 cm u prečniku, a da se ne sudaraju jedna sa drugom. Potpuno treba ukloniti sve druge nove izdanke ili nove grane – kaže agronom Marko Novaković.

Novaković savjetuje da kada je riječ o smokvi, najviše rezidbe treba obaviti tokom zime. Kada smokva dostigne svoju treću sezonu mirovanja ili treću zimu, velika većina rezidbe treba da se obavi u kasnom dijelu sezone, jer drvo ne raste aktivno tokom tog perioda.

- Ipak, treba sačekati da prođe najhladniji dio sezone. Može se sačekati sa ovom rezidbom do ranog proljeća, ali svakako to treba da se uradi prije nego što biljka krene da se aktivira. Zatim treba ukloniti mlade grane koje rastu na dnu drveta, iz osnove ili korijena smokve. To je grana koja počinje da raste iz osnove ili korijena smokve. Može izgledati slično samom drvetu, ali se može identifikovati po činjenici da ne potiče od glavne grane ili debla drveta. Ako se ove grane ne orezuju one će crpiti energiju iz glavnog, zdravog stabla, a smokva će postepeno slabiti i kao rezultat toga proizvoditi manji prinos – kaže Novaković.

Do šest listova na mladim granama

Kako kaže Novaković treba dozvoliti da pet, šest listova poraste na novim granima tokom ljetnjih mjeseci.

– Nakon što se ovi listovi oforme, prstima treba skinuti nove koji kreću da rastu. Glavna svrha ove akcije je da se minimalna potrebna energija usmjeri na lišće drveta, već ka plodovima. Ako se primijete velike smokve koje ne počinju da sazrijevaju, trebalo bi ih ukloniti. Plodovi veličine graška se ne diraju. Ovo je važno uraditi u jesen, jer drvo skladišti energiju i sprema se da ode u stanje mirovanja – kazao je Novaković.

Stručnjak napominje da treba odsjeći mrtve i bolesne grane. Ako dio smokve pokazuje znake bolesti te se grane moraju ukloniti kako bi sprečili da se bolest proširi na ostatak drveta.

- Mora se imati na umu da ako se jedna od glavnih plodnih grana zarazi, trebalo bi da se ukloni i da se izabere novoformirana mladunicu, kao novu plodonoseću – ističe Novaković.

Sekundarne grane su one koje rastu od glavnih grana plodnog drveta. Ne treba uklanjati sve ove grane.

- Treba odsjeći one koje rastu pod uglom ispod 45 stepeni od glavnih grana. Sekundarne grane koje rastu pod manjim uglom u odnosu na glavnu granu mogu na kraju da porastu previše blizu glavnog debla. Ove grane će proizvoditi slabe plodove iako još crpe resurse i energiju iz drveta u cjelini. Iz sličnih razloga treba ukloniti sekundarne grane koje su počele da se ukrštaju ili prepliću. Potrebno je orezati glavne plodne grane za otprilike jednu trećinu do jedne četvrtine njihove trenutne visine. Na taj način drvo ostaje malo i njegovi resursi su koncentrisaniji. Krajnji rezultat je da će plod koje vaše drvo proizvede tokom sledeće vegetacije biti jači, veći i slađi – navodi Novaković.