On je kazao da su Rusi i Ukrajinci koji dolaze na Žabljak sada mahom rezidenti.
– Što se tiče smanjenja broja turista sa ruskog i ukrajinskog tržišta, taj broj veoma uspješno nadoknađujemo gostima sa zapadnog tržišta, kojih svake godine imamo sve više i više. Dominiraju turisti iz zapadne Evrope, Francuska, Njemačka, Holandija, Belgija, Velika Britanija, zemlje Beneluksa, a može se vidjeti da imamo veliki priliv gostiju iz Izraela i Poljske, i naravno zemlje i okruženja – kaže Abazović.
Kako je naveo Abazović, samim povećanjem broja gostiju bolja je i naplata boravišne takse, ali da je negdje primjetno da turisti možda manje troše novca zbog velike inflacije u Evropi i da je evidentno da se u mnogim zemljema stavlja focus na štednju.
– Cijene uveliko diktiraju ponudu i potražnju. Ako imamo veću ponudu i potražnju, cijene će ići niže, tako da je to nešto na šta moramo imati neki fokus u budućnosti. Smatram da mi na Žabljaku imamo pravi balans između smještajnih kapaciteta i priliva gostiju. Što se tiče kvaliteta usluge i smještaja, moramo takođe da vodimo računa o tom segmentu da imamo dovoljno radne kvalitetne radne snage i da taj neki princip moramo dazadržimo i ubuduće. Da napravimo strategiju sticanja same radne snage i da omogućimo bolje uslove za rad u samoj Crnoj Gori i naravno svih ljudi koji se bave turizmom, da možemo da unaprijedimo njihove vještine i sposobnosti – kazao je Abazović.
On se osvrnuo i na goste koje sjever tradicionalno ima sa primorja. Budući da se na pojedinim dionicama odvijaju infrastrukturni radovi, oni su u jednom dijelu napravili zastoj u protoku turista.
– Moram istaći da se TO Žabljak temeljno pripremala za turističku sezonu, zbog čega, nadam se, i imamo porast od 16 odsto turista. Imali smo uspješnu prezentaciju na pet različitih sajmova, radili smo nove brošure, novi sajt. Po prvi put smo se oglašavali preko socijalnih platformi, znači Instagrama, Google search-a, Google display-a, YouTuba. Radili smo online kampanje za promociju i trudili se da maksimalno promovišemo Žabljak i Crnu Goru – kazao jeAbazović.
Ono što je, kako je istakao, jako značajno je to što su Žabljak posjetili mnogi turistički operatori.
– Izdvojio bih francuski časopis Geo, koji je izuzetno tiražan, koji ima 500.000 primjeraka na mjesečnom nivou u Francuskoj. Samo u tom časopisu na desete strana je pisano o Žabljaku – kazao je prvi čovjek žabljačke TO.
Abazović ističe da se ovog ljeta održavaju i dva velika sportska takmičenja, tek završeno Evropsko prvenstvo u fudbalu a predstoje i Olimpijske igre, i sve to će i te kako imati posljedice na ukupni priliv turista.
– Najviše gostiju imamo iz Francuske i Njemačke, što je iz ovog ugla veoma interesantan podatak. Odnosno, ono što je bitno istaći imajući u vidu dva velika sportska događaja, oni će imati neznatan uticaj na turizam – kazao je Abazović.
Smatra da bi Crna Gora kojoj je turizam primarna privredna grana morala unaprijediti avio-saobraćaj na mnogo bolji nivo.
– Dovoljno je da bacimo pogled na naše susjede, Albaniju i Hrvatsku i da vidimo da oni imaju znatno veći broj letova ka atraktivnim destinacijama. Za sada se moramo zadovoljiti činjenicom da smo blizu njihovim aerodromima i značajan broj gostiju koriste njihove letove da dolaze u Crnu Goru – istakao je Abazović.
Kada je u pitanju posjeta ovom planinskom turističkom centru, predsjednik Udruženja raftera i stanovništva Tare i NP Durmitor Veljko Ostojić ističe da je, više je nego očigledno, znatno manji broj gostiju u odnosu na isti period prošle godine.
- Više je nego očigledno da turista iz Rusije nema, tu su jedino ovi „naši“ domaći. A opšte je poznato, a mi u Crnoj Gopri to najbolje znamo, da su gosti sa tog tržišta uglavnom visokoplatežni gosti. To valjda sve iz razloga nemilih dešavanja u Ukrajini, koji su prouzrokovali i uvođenje nekih represivnih mjera od strane naše države, što će se neminovno odraziti na ukupan prihod od ove za Crnu Goru primarne privredne grane. Treba li da se zapitamo ko će i na koji način nadoknaditi veliki novac kojeg smo se „ u startu“ odrekli. Treba li da se zapitamo da li su to uradili drugi koji takođe dijele iste pozicije kao i mi, da li su se oni odrekli tog velikog novca za tog tržišta. To koliko su naši gosti ovog ljeta laki na novčaniku najbolje se vidi posjetom i prometom po restoranima, koji je neuporedivo manji nego predhodnih godina- ocjenjuje ovaj turistički poslenik, inače vlasnik rafter kluba i nacionalnog restorana.
Po njemu, veliki problem je putni pravac Đurđevića Tara – Mojkovac i izvođenje radova na lokalitetu Sokolovina.
- Previše je otkazivanja baš iz toga razloga. Radovi koji predugo traju na lokalitetu „Sokolovina“ su „uzaludan rad“ što se protvrdilo skorašnjim incidentom i velikim odronom koji su se desio i prije nekoliko dana.
- Posebno ističem da je ovog ljeta manje zainteresovanih turista za rafting Tarom nego predhodne goidne. Kada se svemu ovome doda manjak radne snage, te cijene prehrambenih prouzvoda, pića, opreme, rezervnih djelova i svega ostalog bez čega nema pružanja kvalitetne turističko-ugostiteljske usluge, koje su veće nego prošle godine, neke čak i višestruko. Primjera radi, čamci za rafting su sa 2.500 do 3000 eura skočili na 6.000 eura, održavanje takođe višestrruko poskupilo... sve.. Zarade zaposlenih u upoređenju sa prošlom godinom su duplo uvećane a cijene naših usluga uglavnom ostale iste - priča Ostojić.