– Ustavna žalba je proglašena djelotvornim pravnim sredstvom za zaštitu ljudskih prava u predmetu Siništaj i drugi protiv Crne Gore 2015. godine, što znači da građani prije nego što se obrate Evropskom sudu za ljudska prava (ESLjP) moraju prethodno da ulože ustavnu žalbu, a nakon što iscrpe sva pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju u domaćem pravnom sistemu. Međutim, u istom predmetu nekoliko godina kasnije, Sud u Strazburu je utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku jer je postupak upravo pred Ustavnim sudom trajao četiri godine. To je bila upozoravajuća presuda ESLJP u odnosu na dužinu trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore - kazala јe Armenko, odgovaraјući na pitanje prijeti li opasnost da ustavna žalba postane nedjelotvorno pravno sredstvo i zašto.
Armenko navodi, da bi se održao karakter djelotvornosti ustavne žalbe, mora se pristupiti efikasnijoj zaštiti tih prava, jer zakašnjela pravda je nepravda.
– U poslednjih godinu značajno smo smanjili broj starih predmeta. Već u septembru ove godine okončaćemo sve predmete zaključno sa 2020. godinom, što očekujemo da uradimo do kraja januara 2025. godine i sa 2021. U 2025. godini, okončaćemo 2022. i 2023. godinu. To je moj plan, a da li je ostvariv, pokazaće rezultati na kraju ove i naredne godine, koji će biti vrlo egzaktni i mjerljivi. Takođe, želim naglasiti da razumni rok ne znači i kratak rok, jer i kratki rokovi nijesu uvijek garant dobre pravde, već je to onaj vremenski okvir koji je optimalno potreban da se otkloni pravna neizvjesnost. Suđenje u razumnom roku zahtijeva vremensku efikasnost ustavnosudskih postupaka, ali takođe garantuje i načelo dobrog vršenja pravde koje ima veći domet od načela razumnog roka i može opravdati izbor manje brzih ali pravednijih postupaka, ističe Armenko.
Ona ukazuјe da veliki broj ustavnih žalbi nije nešto što karakteriše samo Crnu Goru, već i zemlje koje su dostigle mnogo veći stepen demokratije i povjerenja javnosti u organe i koje su među prvim članicama Savjeta Evrope.
– Veliki broj ustavnih žalbi ne znači i veliki broj kršenja prava već da raste svijest građana. To je potpuno prirodno. Sve su to izazovi našeg doba koji predstavljaju put za uočavanje eventualnih manjkavosti pravnog sistema i njegovo unapređenje, zaključuјe Armenko.
