Centar za demokratsku tranziciju (CDT) danas se oglasio saopštenjem u kojem navode da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), koja je nadležna za nadzor nad finansiranjem političkih subjekata i izbornih kampanja, sporo napreduje na putu izgradnje institucionalnog integriteta.

Agencija za sprječavanje korupcije reagovala je na ovo saopštenje CDT-a, koje prenosimo integralno: 

"Etika, etički kodeksi, ljudska prava i dostojanstvo, istinitost i zakonitost, povjerenje javnosti, tačnost informacija i stavljanje u kontekst... Da li važe i za Centar za demokratsku tranziciju (CDT)? Kako se lako previde osnovna načela ponašanja NVO prilikom izrade naručenih publikacija ili saopštenja. Tako se ne zaustavlja propadanje demokratije. Tako demokratija propada.

Preporuka broj 30 iz publikacije CDT-a „Kako zaustaviti propadanje demokratije: 35 preporuka za izbornu reformu“, naslovljena sa „Stvoriti preduslove da ASK postane profesionalna i nezavisna institucija“, danas prenešena u formi saopštenja, djeluje kao pokušaj omolovažavanja ASK netačnim informacijama.

Poruka CDT-a da treba stvoriti uslove da Agencija postane profesionalna i nezavisna je zlonamjerna i govori o integritetu njenog autora. A o integritetu naše institucije dovoljno je rečeno u izvještajima Evropske komisije, ODIHR-a, OECD-a i ostalih međunarodnih partnera čiji je interes objektivno izvještavanje i ocjena naših institucija sistema. U tim dokumentima notiran je zakonit rad Agencije. Umjesto uvredljivih komentara, fokus CDT-a bi trebao da bude usmjeren na stvaranje preduslova da svi poštujemo zakone i time dođemo do društva u kome je vladavina prava neprikosnovena.

Ako nam zakon nešto ne dozvoljava, to nikako ne znači da smo neprofesionalni i da se, kako navode iz ove NVO, „bojimo partija“. U demokratskim društvima podrazumijeva se da dominantan politički uticaj može da vrši vladajuća politička struktura. Pozivamo CDT da pojasni pod čijim smo to uticajem: da li možda onih koji nas na sve načine opstruišu u radu, kako bi, između ostalog, spriječili da se usvoje naši predlozi za promjene zakona, koji bi pružili mogućnost Agenciji i drugim subjektima da na drukčiji način vrše kontrole izbornog procesa.

Zabrane i ograničenja definisana zakonom se moraju poštovati i za Agenciju se ne postavlja pitanje da li će primijenjivati pozitivne propise. Ono što je za CDT zatrpavanje dokumentacijom, za Agenciju je primjena zakona. Baš zbog te obimne dokumentacije koju je Agencija učinila javno dostupnom, CDT danas može da govori o zapošljavanju tokom izborne kampanje. CDT kaže da se mi bojimo. Da li misle da se bojimo da kršeći zakon dajemo paušalne izjave ili nam poručuju da izađemo iz zakonskih okvira i kao oni kažemo da je određeno ponašanje zloupotreba, iako to mogu da urade samo sud ili tužilaštvo u zakonito sprovedenim postupcima? Agencija je dostavila i tužilaštvima i inspekcijama svaki dokument za koji smo utvrdili da može biti donijet zloupotrebom položaja. Vjerujemo da ste i vi i to za svaki taj pojedinačni slučaj za koji kažete da postoji.

Ne postoji pritisak koji možete izvršiti da nas natjerate da kršimo zakon, pa ni udruženi sa onima koji nam broje kilometre i izmišljene destinacije i poreze i stanove, valjda svi poučeni ličnim iskustvima šta bi radili ili su radili... Ni udruženi sa onima koji pokušavaju da nasilno izmjene zakone da bi se oslobodili svakoga ko može ukazati da Crna Gora ima pravni sistem i da se zakoni moraju poštovati. Ali se mi „kao bojimo“.

Kada već pominje „partijsko zapošljavanje“, da li CDT zna da je ovoliki obim zapošljavanja u toku izbornog procesa bio moguć samo ukoliko se ima novčanih sredstava koja su mogla biti obezbjeđena iz budžetske rezerve? Da li CDT zna u kojim slučajevima se mogu koristiti sredstva iz budžetske rezerve, a to je, pored ostalog, i onda kada je na snazi odluka o epidemiji? Da li je CDT-u poznato da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila kraj pandemije i da li misle da je, možda, Agencije ta koja treba da proglasi kraj epidemije u našoj državi i na taj način spriječi trošenje budžetske rezerve na zapošljavanje? Da li su to, na kraju, teme koje bi trebale da nas sve zabrinu i pokrenu da damo svoj doprinos izmjenama tih zakonskih rješenja, ili ćemo se zadovoljiti napadima na Agenciju zbog njenog zakonitog rada?

Imajući u vidu standarde koje primjenjuje Evropski sud za ljudska prava o načinu izvještavanja nevladinih organizacija, posebno one vezane za tačnost i provjerljivost objavljenih informacija, ovim putem apelujemo na pojedince iz nevladinog sektora da poštuju usvojene konvencije, kodekse i smjernice kako bismo izbjegli neželjene sudske postupke.

Ovakve „analize“ mogu da kratkoročno naškode Agenciji, ali na duže staze štetiće samo CDT-u, koji se, očigledno, stavlja u službu pojedinih interesnih centara, i time isključuje iz kruga onih koje doživljavamo kao iskrene partnere u izgradnji pravne države".