Za budućnost Crne Gore su najzabrinutiji oni koji su na njen račun živjeli i još ne znaju gdje bi preletjeli, kao kad se prelazi iz firme u firmu, kazao je u intervjuu Večernjim Novostima akademik i pjesnik Matija Bećković.
- Sad je drugo poluvrijeme kad ćerani ćeraju one koji su njih ćerali- kaže Matija.
U intervjuu je otkrio "da mu najviše nedostaju oni za koje još nije prihvatio da ih nema".
- Najprije oni koji su otišli iznenada i nedavno, kao mitropolit Amfilohije, za koga još ne vjerujem da je zauvijek otišao- dodao je Bećković.
A na pitanje kad će ponovo u Crnu Goru, akademik odgovara da je odgovore pisao u avionu.
- Vraćam se iz manastira Stanjevići kod Budve u kojem je Njegoš pisao "Luču mikrokozmu", a mitropolit mu je zavještao biblioteku od 25.000 knjiga, svoju jedinu imovinu. Tu bi trebalo da bude novootvoreni, veliki naučni i kulturni centar jer je manastir Stanjevići i bio kulturna prestonica Crne Gore- navodi Bećković.
Bećković je objavio zbirku pjesama "Onamo namo. Portreti i pesme" i tako zaokružio troknjižje memoarske i pjesničke ispovijesti o posebnim ljudima, prilikama i neprilikama, sudbinskim putevima i putokazima, srpskoj tradiciji i sudbini.
U pjesmi "Trobojka" otkrili ste da "pred oči" prizivate Crnogorca u narodnoj nošnji, kad vas neko upita koji je raspored boja na srpskoj zastavi.
- To je nekad bilo. Sad kao da nemam više koga ni da prizovem. Češće kod nas možemo vidjeti i mnogo su inspirativniji indijski sari, japanski kimono i arapske dzelabije.
"Onamo namo" je i naslov poznate pjesme kralja Nikole, za koju je mitropolit Amfilohije govorio da je jedina prava himna Crne Gore. Kako je nastala vaša pjesma "Onamo namo" i zašto ste baš njome zatvorili trilogiju?
- Lako je vama da pitate. Malo je što sam je napisao nego treba i da je tumačim. Lakše mi je da vam kažem da se ta pjesma nalazi na 293. strani. Meni se čini da je pjesma kralja Nikole OVAMO, a moja ONAMO.
U jednoj pjesmi kažete da je "Gorski vijenac" uspomena na narod. Na koji narod?
- Imate pravo. Morali bismo krenuti ispočetka. Koji Njegoš, čiji vijenac, koji narod?
