Jačanje medijske pismenosti, kvalitetnije obrazovanje, izgradnja povjerenja u institucije i stvaranje društva jednakih prava i mogućnosti, put je za smanjivanje sklonosti građana da vjeruju u teorije zavjere i dezinformacije, smatra viši konsultant za zdravlje u crnogorskom predstavništvu UNICEF-a Senad Begić.

Istraživanja, koja je predstavništvo UNICEF-a podržalo tokom trajanja pandemije, pokazuju da mladi Crne Gore uzrasta od 18 do 29 godina u manjem procentu vjeruju u teorije zavjere o koronavirusu u odnosu na ukupnu populaciju.

"Tek svaki peti mladi čovjek, 19 odsto, vjeruje u teorije zavjere o koronavirusu, dok je to slučaj sa čak trećinom građana Crne Gore koji imaju 18 i više godina – 34 odsto", kazao je Begić agenciji MINA.

Razna istraživanja, kako je naveo, ukazuju da je povjerenje u nauku, zdravstvene institucije i stručnjake ključno za javno zdravlje.

"U Crnoj Gori, u teorije zavjere o vakcinama više vjeruju roditelji, koji ne vjeruju ljekaru svog djeteta, kao i građani koji nemaju povjerenja u zdravstvene ustanove i Univerzitet", naveo je Begić.

Te osobe su, kako je kazao, istovremeno i podložnije različitim dezinformacijama.

Begić je rekao da, takođe, oni koji ne vjeruju u nauku, ali vjeruju u natprirodne, paranormalne pojave, koje današnja nauka ne može da objasni, češće vjeruju u teorije zavjere o vakcinama.

"To samo dodatno ukazuje da je jačanje medijske pismenosti u opštoj populaciji i javna debata o mnogim javnozdravstvenim pitanjima, a posebno o vakcinaciji, neophodna kako bi se adekvatno odgovorilo na sve nedoumice građana i jačalo povjerenje u zdravstveni sistem", poručio je Begić.

Na pitanje šta mogu biti ključni razlozi iracionalne sklonosti građana dezinformacijama, on je odgovorio da je, na osnovu svih rezultata istraživanja koja je UNICEF podržao u prethodnom periodu, očigledno da postoji čitav niz faktora, razloga i uticaja koji dovode do povećane podložnosti dezinformacijama.

Ti faktori se, kako je kazao, razlikuju od društva do društva, ali i od jedne do druge lokalne zajednice, čime postaju jako izazovni za adekvatno adresiranje i rješavanje.

"Istraživanja širom svijeta su prepoznala obrazovanje i nivo medijske pismenosti, ekonomsku moć ili nemoć, lična iskustva socijalizacije, mentalno zdravlje, nivo povjerenja u nauku i zdravstvo, vjerovanje u natprirodne pojave, kao i poglede na svijet - ideološka shvatanja, kao individualne faktore koji mogu uticati na sklonost građana u vjerovanje u teorije zavjere i dezinformacije", naveo je Begić.

On je dodao da se svi ti faktori ne mogu posmatrati izolovano i odvojeno od šireg društvenog konteksta.

"U tom smislu, nivo polarizacije jednog društva, stepen povjerenja u institucije, percepcija diskriminacije u društvu, kao i karakteristike medijskog okruženja, koje može, ali i ne mora olakšavati širenje dezinformacija – sve su to društveni faktori koja su istraživanja širom svijeta prepoznala kao bitne u smislu uticaja na sklonost građana da vjeruju u dezinformacije i teorije zavjere", rekao je Begić.

On je kazao da istraživanje koje je, uz podršku UNICEF-a, tokom prošle godine Ipsos sproveo na tu temu u Crnoj Gori, pokazuje da su i kod nas mnogi od tih faktora značajni.