ako Sjedinjene Američke Države zagovaraju da se zamrznutom ruskom imovinom plati obnova ukrajinske teritorije pogođene ratom, to šteti njihovoj sopstvenoj reputaciji, jer se narušava pravo privatne svojine, ocijenio je međunarodni advokat Kristofer Blek.
SAD je planirala da zamrznuti imovinu, mahom novčanu, prenese u Ukrajinu, ali nisu naveli tačan datum transfera. To, kako kaže međunarodni advokat koji ima 20 godina iskustva u slučajevima ratnih zločina i međunarodnim odnosima, pravno nije moguće, te je objasnio i zašto. Postavlja se i pitanje kako oduzimati i zamrzavati imovinu porivatnim licima kada je nemoguće državnu?
Slična situacija je i u Crnoj Gori, koja je prije godinu i pom bez odluke suda, zamznula imovinu za više desetina ruskih državljana. Zbog toga su poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta kao i vlasnik i glavni urednik portal Biznis.me Predrag Zečević podnijeli dvije odvojene inicijative za ocjenu ustavnosti zakona na osnovu kojih su uvedene sankcije.
O tome Ustavni sud tek treba da se izjasni.
Advokati iz Crne Gore su upozoravali Vladu da nije isključeno da će naša država morati da plati odštetu zbog zamrzavanja imovine bez odluke suda.
Podsjećamo i da je Vlada Crne Gore donijela odluku 5. septembra na osnovu koje je, pod određenim uslovima, moguće osloboditi zbog sankcija zamrznutu imovinu stranim državljanima.
Blek kaže da mu se čini da su izjave u kojima se izjašnjavaju o namjeri SAD da koriste zaplijenjenu imovinu za finansiranje ukrajinskog režima više nešto što se koristi u propagandne svrhe nego za pravi ekonomski efekat.
„ One se s vremena na vrijeme objavljuju da bi pokušali da ponize Rusiju i pokažu Rusiji ko je gazda, ili bar tako misle“, rekao je Blek i dodao da takvi potezi imaju za cilj da naruše ruski prestiž.
„Ali dešava se suprotno. Njihova (SAD) reputacija i prestiž su potkopani, njihova privrženost vladavini zakona, pravu na imovinu, na pravdu. Oni se otkrivaju kakvi jesu, a posljedica toga je da će građani i nacionalne vlade nerado imati bilo kakvu vrstu imovine koja se nalazi u tim nacijama ako može biti zaplijenjena pod bilo kojim izgovorom. Tako da to na kraju šteti njihovim sopstvenim ekonomijama i svjetskom ekonomskom sistemu", zaključio je Blek.
Dodaje da je pitanje upotrebe nezakonito zaplijenjene imovine, bilo gotovine ili pokretne ili nepokretne imovine ili finansijskih hartija od vrednosti, kao što su akcije, obveznice, važno da bi se razotkrila priroda uključenih vlada“, rekao je Blek.
„Oni stalno pričaju o svojim ’vrijednostima’ i iz ovoga vidimo da je jedna od njihovih vrijednosti podizanje krađe i piraterije na standardnu praksu“.
„Nije pravno moguće koristiti takvu imovinu da bi se Ukrajini obezbijedila sredstva za nastavak rata protiv Rusije“, tvrdi je Blek.
Bilo kakva akcija u tom smislu je, kaže on, nezaokinta.
„Kanadska vlada je izjavila da će prodati rusku letjelicu koju su nezakonito zaplijenili da bi novac od prodaje dali Ukrajini. SAD i zemlje EU obećale su da će koristiti i drugu zaplijenjenu imovinu u istu svrhu. Ali opet, sve je to protivzakonito, jer je imovina jednostavno naložena da se zaplijeni po nalogu vlade, mimo odgovarajućih zakonskih procedura i bez ikakvih sredstava da se vlasnici prigovore“, objasnio je pravni ekspert.
Kada preduzmu taj korak, ističe Blek, prešli su granicu zakonitosti i morala i koristiće imovinu kako im odgovara.
Blek je objasnio da će prvo morati da prodaju imovinu nekom drugom ko je spreman da je plati – što je veliki problem, jer „potencijalni kupci neće biti voljni da steknu tu imovinu kada je vlasništvo nad njome sumnjivo, ili ostaje pitanje ko je pravi vlasnik. To bi ih moglo učiniti i učesnicima u krađi“, objašnjava on.
Na kraju zaključuje i da bi vlasnici zaplijenjene imovine mogli da podnesu tužbe pokušavajući da zaustave nezakonito korišćenje svoje imovine.
