Crnu Goru u novembru 2023. godine očekuje popis stanovništva, domaćinstava i stanova. Od 2021. godine traju peripetije vezane za ovu, najvažniju, statističku akciju. Nakon nemogućnosti održavanja popisa zbog uvođenja privremenog finansiranja početkom te godine, 42. Vlada Crne Gore je utvrdila predlog zakona o popisu i uputila ga u Skupštinu početkom 2022. godine, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju CDT.
Kako navode iz CDT-a, politički događaji u toj godini su se odvijali velikom brzinom pa smo, za samo nekoliko mjeseci, imali pad 42, izbor 43. i izglasavanje nepovjerenja 43. Vladi, koja je do danas u tehničkom mandatu.
“Skupština Crne Gore je u decembru 2022. godine usvojila Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova (Zakon) u kome, mimo dosadašnje prakse, nije naveden period održavanja popisa već Vladi je dato ovlašćenje da to utvrdi podzakonskim aktom. Vlada u tehničkom mandatu je u februaru 2023. godine Uredbom utvrdila da će se popis održati u periodu 1-15. novembra”, podsjećaju.
Takođe dodaju, iako je politički momenat donošenja ove odluke bio veoma složen, iako je donesena u susret predsjedničkim i parlamentarnim izborima, činilo se da će Crna Gora, nakon 12 godina, dobiti neophodne podatke za kreiranje državnih politika.
“Međutim, kako kod nas stvari baš i nijesu tako jednostavne, ovaj je proces opterećen brojnim pitanjima i potencijalnim kritičnim tačkama: u javnosti su otvorene različite dileme o popisu, iznešene ozbiljne optužbe i sumnje, čuli smo zahtjeve za odlaganjem, prijetnje bojkotom, čuli smo pozive na opstrukcije, pa su čak i pokrenute kampanje koje građanima sugerišu kako treba da se nacionalno osjećaju i kojoj vjeri da pripadaju”, ocjenjuju iz CDT-a.
U ovim okolnostima, a s obzirom na iskustvo u popisnim akcijama i naše članstvo u savjetu statističkog sistema, smatraju da je važno pripremiti dokument u kome pokušavamo razriješiti neke dileme koje postoje u javnosti, otvoriti važna pitanja o kojima se do sad malo razgovaralo, javno iznijeti svoje sugestije za poboljšanje popisnog procesa, ma kad se on dogodio.
“Predmet našeg interesovanja je prije svega analiza ukupnog ambijenta i transparentnost popisnog postupka, uticaj partitokratije na mrežu instruktora i popisivača i bezbjednost procesa kroz prizmu poštovanja važnih statističkih zakona, principa i standarda”, ističu.
Kako su kazali, pripremljenost Uprave za statistiku (Monstat) u dijelu koji se tiče kvaliteta pripreme i sprovođenja Metodologije za pripremu organizaciju i sprovođenje popisa (Metodologija) tek su sporadično tretirali, želeći da im skrenemo pažnju da su u ovom procesu za sebe uzeli “vruć krompir” da na javnoj sceni zastupaju i brane odluke političara, a koje u suštini ne zavise od njih.
“Detaljnu analizu metodologije i njenog neposrednog sprovođenja ostavljamo ekspertima koji se u užem smislu bave ovim procesom. Ostajemo otvoreni za sve dobronamjerne sugestije, kritike i javnu debatu o ovoj analizi”, zaključuju iz CDT-a.
