Centar za građansko obrazovanje (CGO) sa zabrinutošću ukazuje na rast broja predstavki koje građani/ke Crne Gore podnose Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, ali i na činjenicu da je ogroman broj tih predstavki odbačen iz proceduralnih razloga.
Naime, ovi trendovi, ocjenjuje Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava opominju na duboko ukorijenjen problem nepovjerenja u crnogorske pravosudne institucije, ali i na izostanak adekvatne zaštite građana/ki koji nisu pravnički obrazovani da samostalno pripreme i zastupaju svoj slučaj pred ovim Sudom, uz očit deficit adekvatnih kapaciteta u pravničkoj zajednici da ove procese izvedu na pravno valjan način.
Prema podacima koje je CGO dobio iz Kancelarije Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, a koji korespondiraju sa podacima koje je ovaj Sud prezentovao u svojim godišnjim izvještajima, od obnove nezavisnosti Crne Gore do kraja 2022. godine, podnijeto je ukupno 7525 predstavki iz Crne Gore, od čega je 3835 bilo u radu ovog suda, a 3690 (49%) predstavki je brzo proglašeno neprihvatljivim.
- Treba napomenuti da je 90% predstavki koje su proglašene neprihvatljivima tu sudbinu doživjelo u inicijalnoj fazi postupka, jer nisu ispunjavale neophodne uslove prihvatljivosti, odnosno sadržale su tehničke greške i nisu bile u skladu u s propisanim smjernicama sadržanim u Priručniku za podnošenje predstavki, te sud u tom smislu nije ni ulazio u ispitivanje merituma predmeta. Do 17. jula 2023. godine, Evropski sud je u odnosu na Crnu Goru donio 150 odluka (71 presudu i 79 odluka), od kojih je kroz 67 presuda (oko 45%) utvrđena povreda barem jednog konvencijskog prava u Crnoj Gori, među kojima je najčešća povreda prava na pravično suđenje (čak u 46 slučajeva odnosno gotovo 67%), navodi Milaš.
Važno je, ističe ona, ukazati da se odbacivanjem ovih predstavki u ranim fazama postupka, bez ulaženja u meritum predmeta, može propustiti mogućnost ukazivanja na postojanje povrede nekog konvencijskog prava. To čini ovaj problem još složenijim jer, zbog tehničkih grešaka ili nedostatka pravničkog znanja, stranke nemaju priliku da izlože povredu prava koju su pretrpjeli i dobiju adekvatnu odštetu.
- Odluka o neprihvatljivosti, koju donosi sudija pojedinac u inicijalnoj fazi, ima konačan karakter, i protiv nje se ne može uložiti pravni lijek ili zatražiti pojašnjenje od Suda. Ta nemogućnost žalbe dodatno viktimizira građane/ke koji, osim što ne mogu adekvatno ostvariti svoja prava pred domaćim sudovima, ostaju uskraćeni za zaštitu pred Evropskim sudom u Strazburu zbog nedovoljnog pravničkog znanja ili neadekvatnog pravnog savjeta koji su dobili. Sve ovo ukazuje na hitnu potrebu za informisanjem i podizanjem svijesti građana/ki o pravilnom postupku podnošenja predstavki, a kako bi se izbjegle tehničke greške i omogućilo kvalifikovano razmatranje njihovih prava pred ovim Sudom. To uključuje osiguravanje adekvatnog pravnog savjetovanja za građane/ke kako bi se uputili u pravne postupke pred ovim Sudom, a što je preduslov ostvarenja zaštite njihovih prava, saopštila je Milaš.
CGO cijeni da država, kroz sistem besplatne pravne pomoći koji je institucionalizovan kroz Kancelarije besplatne pravne pomoći u osnovnim sudovima, mora osigurati građanima/kama neophodnu podršku prilikom pripreme predstavki, kako bi izbjegli procesno-pravne propuste.
- U ovom kontekstu, CGO ističe ključnu ulogu i Kancelarije zaštitnika države u pružanju proaktivne podrške kako građanima/kama, tako i jačanju kapaciteta pravnika koji se bave pripremom predstavki pred Evropskim sudom za ljudska prava. Osiguravanje pristupačne i kvalitetne pravne pomoći za građane/ke koji se suočavaju s teškoćama u podnošenju predstavki nije samo važno za zaštitu njihovih prava, već i za očuvanje integriteta i ugleda pravnog sistema Crne Gore. Uspješno reagovanje na ove izazove zahtijeva angažovanje svih relevantnih institucija i organizacija civilnog društva kako bi stvorili okruženje u kojem će građani/ke moći da kvalifikovano i efikasno predstavljaju svoje slučajeve pred Evropskim sudom u Strazburu, a što vodi i očuvanju prava građana/ki i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.
