Dosad nerješiv problem zagađenja vazduha, nezakonit lov i ribolov, nelegalna eksploatacija šljunka i istrebljenje ugroženih i zaštićenih vrsta još su neki u nizu izazova sa kojima su Crna Gora i njena priroda ozbiljno suočene.
Izvršni direktor Ekološkog pokreta "Ozon" Aleksandar Perović za "Dan" kaže da se ni nakon 33 godine od kada je Skupština Crne Gore, na sjednici na otvorenom prostoru na Žabljaku, usvojila Deklaraciju o ekološkoj državi, a koja je kasnije postala i dio Ustava Crne Gore, nažalost, ne može reći da smo dostigli neke rezultate koji bi opravdali takvo opredjeljenje.
– Prije svega moramo biti svjesni uslova, koji su bili predratni, same percepcije tog pojma, koji je bio prije svega "zaštitarski" u kontekstu očuvanja prirode, u odnosu na današnje vrijeme, kada ekološka država ima razvojni potencijal, naročito kroz ostvarenje globalnih ciljeva održivog razvoja. Sam proces pregovora sa Evropskom unijom (EU) donio je i drugačije obaveze i odgovornosti, koje su već trebale da nam pomognu u unapređenju razumijevanja statusa ekološke države, ali, nažalost, nedovoljno efikasna primjena zakona i dalje ostavlja prostor da prije svega domaća, a onda i međunarodna javnost tu odrednicu doživljava kao "mrtvo slovo" na papiru – ocijenio je Perović.
On dodaje da su izazovi sa kojima se susreću donosioci odluka veliki, prije svega u oblastim upravljanja kvalitetom vazduha, otpadom i otpadnim voda, zaštićenim prostorima, vodnim resursima.
– Mora se povećati odgovornost, kako institucija, tako i pojedinaca, jer čini mi se da je svima mnogo lakše da konstatuju problem nego da se aktivno uključe u njegovo rješavanje. Mi smo sproveli anketu kod građana kako doživljavaju odrednicu ekološke države i, nažalost, sem konstatovanja da nam je priroda još uvijek lijepa, svi komentari su izuzetno negativni, što bi trebalo da nas sve zabrine – rekao je Perović.
Izvršna direktorica Grin houma Azra Vuković ističe da se odrednica ekološka država Crne Gore može opravdati samo po tome što nam je priroda dala – pregršt prirodnih resursa, velikim diverzitetom na malom prostoru planina, dolina, rijeka, jezera i mora, sa velikim biodiverzitetom staništa i vrsta.
– Ako govorimo o svemu onome što je do sada trebalo da uradimo i što treba da radimo kako bismo očuvali prirodne resurse ove države, onda teško da možemo da govorimo o tome da je Crna Gora ekološka država. Obilježavanje godišnjice ekološke države treba da nam bude podsjetnik na sve propuštene prilike u godinama za nama da to zaista i postanemo – poručila je Vuković u izjavi za "Dan".
Ona je naglasila da ekološka država i standardi u oblasti zaštite životne sredine još uvijek nisu dobili potrebnu pažnju crnogorske vlasti, dok se, istovremeno, standardi EU u ovoj oblast pooštravaju i postaju sve zahtjevniji.
– Ekološka država Crna Gora, uspostavljena prije 33 godine, već nekoliko godina nema Prostorni plan koji treba da bude osnov daljeg razvoja ove zemlje i da definiše kako će se prostor, koji je najvredniji resurs, dalje koristiti. Ako analiziramo šta smo kao država uradili u tom pravcu u prethodne 33 godine, jasno je da smo radili na aktivnostima koje su prije svega vezane za pristup Evropskoj uniji, pa je u tom smislu jedan dio zakona usklađen sa direktivama EU. U tom smislu, oko 13 odsto teritorije proglašeno je zaštićenim područjima, što je svakako korak naprijed u formalnom smislu – kazala je Vuković.
