Sa predstavljanja istraživanja / PR centar

Da ima HIV kriјe 90 odsto zaraženih

Iskustva koja su naveli ispitanici pokazuјu da su im odlasci po upute o domove zdravlja veliko opterećenje i da je potrebno razviti sigurniji i povjerljiviјi sistem podrške za te ljude, naveo je Radoјe Cerović

U Crnoj Gori više od polovine HIV inficiranih ne zna da li su njihovi medicinski zapisi čuvani povjerljivo, dok 26 odsto vjeruje da nijesu, pokazalo je istraživanje Crnogorske fondacija za HIV i virusne hepatitise.

Predstavljajući nalaze istraživanja, komunikolog i psiholog Radoje Cerović je ukazao da je među HIV pozitivnim osobama visok stepen internalizovane stigme. Prema njegovim riječima, 69,8 odsto ispitanika odgovorilo јe da je dobilo podršku od ljudi sa kojima su bliski nakon što su saznali za njihov HIV statutus, dok 10,8 odsto nije dobilo takvu podršku.

– Za skoro 90 odsto ispitanika je teško da kažu svoj HIV status, dok njih 54 odsto osjeća stid jer su HIV pozitivni. Svoj HIV status krije 90,6 odsto ispitanika, a svega 9,4 odsto ne krije. Obrazloženja koja smo dobili na pitanje zašto kriju svoj HIV status bila su da to rade zbog stigme i neosviješćenosti društva, ali i zbog toga što osjećaju krivicu jer su bili neoprezni – rekao je Cerović.

Na pitanje da li je testiranje na HIV bio njihov izbor, 70,6 odsto je odgovorilo da jeste, dok je njih 76,3 odsto odgovorilo da je strah od reakcije drugih uticao na to da odgode testiranje.

– Iskustva koja su naveli ispitanici pokazuјu da su im odlasci po upute o domove zdravlja veliko opterećene i da je potrebno razviti sigurniji i povjerljivi sistem podrške za te ljude – istakao je Cerović.

Izvršni direktor Crnogorske fondacija za HIV i virusne hepatitise Boris Vukasanović poručio da je zbog stigmatizacije i diskriminacije neophodno podizanje nivoa svijesti o ljudskim pravima i slobodama osoba inficiranih HIV-om, terapijsko opismenjavanje pacijenata, rad na kontinuiranoj edukaciji zdravstvenih radnika i radnika u pomagačkim profesijama, a sve u cilju stavaranja sigurnog okruženja u kome bi osobe sa HIV-om mogle da rade i žive.

– Osobe inficirane HIV-om srijeću se sa stigmom i u zdravstvenim institucijama, što dodatno otežava njihov položaj i ostavlja mogućnost pružanja neadekvatne zaštite, ili čak izbjegavanja liječenja u cilju očuvanja tajnosti HIV statusa – rekao je Vuksanović.

Institut vodi registar

Doktor socijalne medicine Aleksandra Marjanović kazala je da u Institutu za javno zdravlje vode registar o HIV inficiranim i svi pacijenti koji su otrkriveni nalaze se u tom registru.

– Ima ljudi koji ne znaju da imaju HIV i koji nijesu svjesni rizika. Takve osobe ne percipiraju svoje ponašanje kao rizično i zbog toga ne dolaze da se testiraju – upozorila je Marjanović.

Vuksanović je napomenuo da Fondacija primarno pruža usluge podrške osobama koje žive sa HIV-om i da je osnivač vanistitucionalnog savjetovalištva za PLHIV, s obzirom na to da u javnim zdravstvenim institucijama psihološko savjetovanje za PLHIV ne postoji kao posebna usluga.

Psiholog Danilo Đukanović saopštio je da je u istraživanju učestvovalo ukupno 139 ispitanika.

Psiholog i psihoterapeut Al Ammar Kašić kazao je da se u Fondaciji organizacija rada psihologa sastoji iz tri cjeline, u grupi podrške, individualne seanse i edukativni seminari i konferencije. Kao najnetačnije komentare koji se vežu za osobe inficirane HIV-om naveo јe to da se za njih misli da su promiskuitetni, narkomani, gej...

– Statistika iz prošle godine je pokazala da 42 odsto ispitanika nikada ne osjeća mir i spokoj, 28 odsto da su uvijek potišteni, dok se 42 odsto uvijek osjeća anksiozno – rekao јe Kašić.