Od nedavno, pacijenti koji boluju od epilepsije, dva lijeka “Keppra” i “Lirika”, preko recepta mogu da dobiju samo ako za njih izdvoje novac za doplatu.
Iz Ministarstva zdravlja su nam kazali da se nešto više od deset ljekova protiv epilepsije mogu dobiti bez doplate, a da se na doplatnoj listi nalaze pomenuta dva lijeka za koje pacijenti moraju da plate razliku. Neophodnost doplate pravdaju time što sa proizvođačima nijesu uspjeli da se dogovore oko visine cijene, piše RTCG portal.
"Na Osnovnoj listi ljekova, koji se izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, nalazi se preko deset ljekova u različitim dozama koji se mogu korisiti u terapiji epilepsije. Za te ljekove se ne plaća doplata, dok se na doplatnoj listi trenutno nalaze dva lijeka za koje je potrebno platiti razliku", kazali su iz Ministarstva.
Na Osnovnoj listi ljekova trenutno se nalazi generička paralela koja je registrovana od strane Instituta za ljekove i medicinska sredstva, što znači da je taj lijek odgovarajućeg kvaliteta, efikasnosti i bezbijednosti i ima apsolutno isto terapijsko dejstvo kao i lijek koji se nalazi na doplatnoj list, precizirali su iz Ministarstva zdravlja.
Zamjenski lijek “Quettra” od 500 mg u apotekama se dobija besplatno, a njegova “izvorna” cijena je 8,51 eura. Za lijek “Keppra 500 mg” od ukupne cijene koja iznosi 13,70 Fond obezbjeđuje iznos od 8,51 eura, a pacijent doplaćuje 5,19 eura. Za lijek “Keppra 1000” od 26,48 Fond plaća 16,62 eura, a osiguranik 9,86 eura.
“I najmanja promjena u režimu liječenja epilepsije, odnosno stavljanja napada pod kontrolu traumatična je za nas pacijente. Nekad je potrebno kombinovati nekoliko ljekova da bi se izbjegli napadi. Možda je jedan lijek isti kao i drugi, ali za nas koji smo iskusili da je važna i najmanja promjena to je ozbiljno bolno iskustvo. Ja mogu da doplatim tih pet eura za mjesečnu dozu lijeka, ali šta je sa ljudima koji ne mogu“, kazala je za portal RTCG žena koja koristi terapiju protiv epilepsije, čije ime je poznato redakciji.
Ne postoje podaci o tome koliko osoba u Crnog Gori boluje od epilepsije. U svjetskim okvirima taj broj se procjenjuje na jedan odsto stanovništva. U crnogorskim okvirima, to bi bilo oko šest hiljada ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ukazuje na različite aspekte koji su važni u borbi protiv ove bolesti.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv epilepsije, koji se obilježava 13. februara, SZO je objavila članak u kojem, pored ostalog piše da su širom svijeta, ljudi sa epilepsijom i dalje mete stigme, diskriminacije i kršenja ljudskih prava. Kao rezultat toga, oni se često suočavaju sa preprekama u obrazovanju i zapošljavanju i efektivno im je onemogućeno puno učešće u društvenom životu i životu zajednice.
“Epilepsija ima značajne lične, zdravstvene, ekonomske i socijalne posljedice inkluzije za ljude koji žive sa poremećajem i za njihove porodice i zajednice”, rekla je Devora Kestel, direktor za mentalno zdravlje i upotrebu supstanci u SZO.
Kod određivanja terapije antiepilepticima pacijenti su vrlo često prinuđeni da provjeravaju razne parametre koji se odnose na kontraindikacije koje izazivaju određeni ljekovi. “Kad svakog mjeseca morate da provjerite kako je određeni lijek uticao na vašu jetru ili je, zbog dugogodišnje primjene izazvao promjenu na reproduktivnim organima, postanete osjetljivi na svaku promjenu”, objašnjavaju pacijenti.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje dobili smo podatke o ljekovima koji se nalaze na Doplatnoj listi, odnosno o iznosima koji idu na teret Fonda, a koji na teret pacijenta.
Tokom 2022. Fond je, kako su objasnili za ljekove protiv epilepsije izdvojio oko milion eura. “Radi se o ljekovima: Pfenobarbiton -25.129,00 eura, Klonazepam-75.414.61 eura, Carbamazepin-116.822,18 eura, Okskarbazepin-8.630,37 eura, Valproinska kiselina-200.582,35 eura,Vigabatrin-7.227,45 eura, Sultiam-8.597,10 eura, Lamotrigin-92.783,67 eura, Topiramat-20.112,94 eura, Gabapentin-14.440,26 eura, Levetiracetam-359.220,21 eura, Zonisamid-16.659,68 eura, Pregabalin-132.698,08 eura, Lakozamid-2.685,22 eura”.
Portal RTCG potražio je odgovore na pitanja o neophodnosti pažljivog pristupa liječenju epilepsije od više podgoričkih neurologa, ali su oni odbili da potvrde, između ostalog, da li je svejedno koji tačno lijek pacijenti koriste. Na pitanja koja smo uputili Kliničkom centru Crne Gore nijesmo još dobili odgovore, iako su upućeni prije tri dana.
"Prilikom izrade Liste Ministarstvo zdravlja je kontaktiralo sve proizvođače sa zahtjevom za usklađivanje cijena ljekova i za pojedine ljekove koji se koriste, konkretno u terapiji epilepsije, nismo dobili pozitivan odgovor, pa su oni, shodno Uredbi o kriterijumima za stavljanje, odnosno skidanje lijeka sa osnovne i doplatne liste ljekova ("Sl. list CG", br. 2/23), prebačeni na doplatnu listu ljekova", saopštili su nam iz Ministarstva zdravlja.
“Cilj Ministarstva zdravlja je da svim građanima obezbijedi kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i da se u narednom periodu na Listi nađe što više ljekova kako bi se omogućilo liječenje najsavremenijom terapijom, pri čemu je posebnan akcenat na najosjetljivije kategorije stanovništva. Stoga se ubrzo očekuju pregovori sa proizvođačima i nosiocima dozvole za lijek gdje će jedna od tema biti i usklađivanje cijena i eventualno vraćanje antiepileptika na Osnovnu listu ljekova”, objasnili su iz Ministarstva zdravlja.
