Crna Gora bi, uz stručan i predan rad, mogla da zatvori poglavlje 27 iz pristupnih pregovora sa Evropskom unijom (EU) u naredne dvije do tri godine kazao je šef pregovaračke grupe tog poglavlja Milan Gazdić.

“Optimista sam da, uz stručan i predan rad, možemo relativno brzo da zatvorimo poglavlje 27. Mislim da bismo u naredne dvije do tri godine mogli da zatvorimo to poglavlje”, naveo je Gazdić u intervjuu agenciji MINA.

Gazdić, koji je preuzeo rukovođenje pregovaračkom grupom za poglavlje 27 u februaru, pojasnio je i da je moguće da Crna Gora zatvori sva poglavlja a da neka mjerila ne ispuni.

“Mi neke stvari sad jako ubrzavamo. Imali smo, na primjer, uspostavljanje Natura 2000 mreže u Crnoj Gori. Ta aktivnost se radi posljednjih nekoliko godina i jedna je od možda i najzahtjevnijih aktivnosti u cijelom ovom procesu”, podsjetio je Gazdić.

Prema njegovim riječima, već su počeli da rade na predlogu “Natura 2000” mreže, dok su države u regionu to radile na samom kraju.

Gazdić je rekao je da je upravljanje otpadom podoblast koja je jako zahtjevna, kao i da je do sada država imala mnogo problema.

“Samo ako se dohvatimo novog Zakona o upravljanju otpadom, na kojem se radi već šest godina, jasno je da je cijela ta oblast jako komplikovana i da će biti potrebno mnogo više ulaganja i truda”, kazao je Gazdić.

Gazdić je rekao da Crna Gora treba da donose novi zakon u toj oblasti kao i državni plan o upravljanju otpadom, što će to biti urađeno do kraja godine.

“To su dva ključna dokumenta koja nam, u ovom trenutku, stopiraju nekoliko desetina aktivnosti i mjera”, poručio je Gazdić.

Upitan da li treba nešto da se uradi po pitanju otpadnih voda, Gazdić je odgovorio da je u svih deset podoblasti potrebno napraviti dodatne napore i unaprijediti zakonodavni okvir ali i infrastrukturu i druge prateće aktivnosti.

“Vidite sami koliko u Crnoj Gori imamo problema sa upravljanjem postrojenjima za preradu otpadnih voda. To je lanac aktivnosti koji mora biti sređen, ukoliko želimo da pristupimo i da zatvorimo ovo poglavlje”, kazao je Gazdić.

On je rekao da će, prema podacima analize finansijskih potreba, Crnoj Gori u periodu od 2021. do 2025. godine biti potrebno oko 483 miliona EUR za ispunjavanje završnih mjerila iz poglavlja 27.

“To je samo za period od 2021. do 2025. Ranije su rađene neke procjene koje su predviđale da nam je potrebno oko dvije milijarde EUR do 2034. godine. Dakle, i nakon ulaska u EU imaćemo određene obaveze, koje se uglavnom tiču infrastrukture”, kazao je Gazdić.

On je naveo da će 25 odsto tog novca biti obezbijeđeno iz državnog budžeta, 26 odsto od ulaganja javnih preduzeća, oko 15 odsto iz pretpristupnih fondova IPA, oko tri odsto od donatora i oko 31 odsto iz ulaganja privrednih društava.

Gazdić, koji je i direktor Agencije za zaštitu životne sredine, rekao je da najveće ekološke probleme u Crnoj Gori predstavljaju jalovište u Mojkovcu i zagađenost u Pljevljima.

On je istakao da je ekološka svijest građana na niskom nivou i da je to ključni problem, navodeći da je potrebno što više edukovati građane.

Prema Gazdićevim riječima, prethodna radna grupa, u kojoj je bilo 45 članova, bila je nefunkcionalna i imala je jedan sastanak za dvije godine.

“Njen stepen realizacije obaveza bio je na dosta niskom nivou, tako da mi smo od februara krenuli intenzivnije da se bavimo ovim poglavljem”, rekao je Gazdić.

On je kazao da je aktuelni sastav radne grupe od februara imao tri sjednice, kao i da se organizuju tematski sastanci na kojima se bave specifičnim oblastima i podoblastima.

Gazdić je naveo da je Crna Gora od 1. marta do 31. avgusta prošle godine realizovala oko 24 odsto obaveza, a da je od 57 planiranih mjera, realizovano 14.

“Za posljednji šestomjesečni izvještaj, od 1. septembra prošle godine pa do 31. marta ove godine, stepen realizacije je nešto veći i iznosi oko 39 odsto”, kazao je Gazdić.

On je rekao da su finansije najveći izazov u nastavku pristupnih pregovora.

“Poglavlje 27 je jedno od najskupljih pregovaračkih poglavlja i finansije su jedan od izazova koji treba da prevaziđemo. Ima dosta načina kako može to da se prevaziđe i to neće biti problem”, smatra Gazdić.

On je kazao da kadrovski kapaciteti predstavljaju još jedan izazov budući da je Crna Gora mala država i da oskudijeva u kadru.

Gazdić je ukazao da Crna Gora, kao turistička zemlja, ne treba da dozvoli divlju gradnju i uzurpaciju zemljišta jer te stvari remete pejzaž.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ima mnogo problema sa hemikalijama iz starih napuštenih fabrika koje su propale u procesu privatizacije.

On je rekao da je Agencija za zaštitu životne sredine, na čijem je čelu, prošle godine uz pomoć donatora i prijatelja uspjela da sanira 85 tona opasnih hemikalija.

“Procjena je da u Crnoj Gori imamo još oko 200 tona tih hemikalija. Pripremjen je jedan projekat, nadamo se da ćemo uspjeti i to da rješimo”, dodao je Gazdić.

Prema njegovim riječima, jedna od ključnih stvari u pregovaračkom poglavlju je izrada protokola o upravljanju životinjama koje su predmet ilegalne tgovine.

Gazdić je kazao da se nada da će se ove godine početi sa tim jer su pripremili svu dokumentaciju i obezbijedili i novac.

“Nadam se i da ćemo početi sa izgradnjom prvog privremenog prehvatilišta za životinje u Crnoj Gori i ispunićemo taj uslov koji inače nije uslov iz pragovaračkog poglavlja, ali uslovljava druge obaveze iz pregovaračkog poglavlja, tako da će i one biti ispunjene”, rekao je Gazdić.