- Iako rad na izradi Zakona o Vladi traje gotovo tri godine, ovo vrijeme nije iskorišćeno za pronalaženje najboljih rješenja uz dosljedno usklađivanje sa preporukama međunarodnih institucija i ekspertskih tijela. Umjesto toga, dok su se razmatrala njihova mišljenja, neka dobra rješenja su - izgubljena” – poput odredbi koje su definisale rad Vlade u slučaju prestanka njenog mandata, odnosno u slučaju tzv. tehničkog mandata - navela je Gvozdenović u saopštenju dostavljenom medijima.

Kako je istakla, predlog Zakona o Vladi koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, a koje je CDT dobio od Ministarstva javne uprave po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ne definiše ovlašćenja vlade u slučaju prestanka njenog mandata.

- Drugim riječima, ne ograničavaju se ovlašćenja Vlade kojoj je u Skupštini izglasano nepovjerenje, iako je upravo to u praksi stvaralo političke i pravne dileme i otvaralo vrata zloupotrebama u periodu od kraja mandata odlazeće i početka rada nove Vlade - kazala je Gvozdenović.

CDT: Institucije da spriječe da nasilje upravlja demokratskim procesima

Podsjeća da je u nacrtu Zakona o Vladi bila predviđena zabrana novih finansijskih obaveza bez odobrenja Skupštine i zabrana novih imenovanja i postavljenja.

- Predloženi zakon definiše dozvoljeni broj ministarstava – ali umjesto 15 kako je to bilo predviđeno u nacrtu, sada taj broj iznosi 18. Međutim, predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, ostavljajući tako i dalje prostor za njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu kao jedini kriterijum - navodi Gvozednović.

Predlogom zakona se, ističe, definiše sedam obavezujućih ministarstava.

- No, iako se razlozi zašto su ona obavezna mogu samo naslutiti, nejasno je zašto među njima nema ministarstva obrazovanja i ministarstva za planiranje i uređenje prostora, imajući u vidu da je posle ljudskog, prostor najvredniji resurs kojim raspolaže Crna Gora - navodi Gvozdenović.

Interesantno je, kaže, da se sadašnjih 25 ministarstava štite kroz prelazne i završne odredbe, koje predviđaju da se odredbe zakona o sastavu Vlade primjenjuju tek od narednog dana od dana proglašenja konačnih rezultata narednih parlamentarnih izbora.

- Stoga, i u slučaju da Crna Gora uskoro dobije Zakon o Vladi, broj članova Vlade neće biti smanjen do novih izbora, što znači najkasnije do 2027. godine - ističe ona.

Iako je pohvalno što se u predlogu zakona propisuju obaveze u pravcu povećanja transparentnosti sjednica Vlade, neriješeno, kaže Gvozdenović, ostaje pitanje održavanja telefonskih sjednica.

- Posebno je problematično što nije precizirano šta se smatra - hitnim slučajem” za donošenje odluka putem telefonskih sjednica, što je ključno s obzirom na dosadašnje iskustvo u kojem su redovne sjednice postale izuzetak - kazala je Gvozednović.

Takođe, dodaje, u predlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, no nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana…

- Od izuzetnog je značaja da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi, ali je još značajnije da to ne bude zakon radi zakona, već zakon koji će imati rješenja za sva pitanja koja su se pojavljivala ili se mogu pojaviti u praksi. Preporuka CDT-a je bila da se Zakon o Vladi donese istovremeno sa Zakonom o Skupštini, jer bi se samo uz usklađenost ova dva zakona na cjelovit način uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos - zaključila je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.