Iz HRA su, povodom Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava, kazali da bi takav konkretan raskid s ratnom prošlosti, utemeljen u moralnim i pravnim načelima, bio važan zalog za sigurnu budućnost države.
Kako su naveli iz te nevladine organizacije (NVO), Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava ustanovljen je u znak sjećanja na nadbiskupa Oskara Arnulfa Romera.
On je, kako su kazali, ubijen dok je držao misu, pošto je kritikovao masovna kršenja ljudskih prava, ubistva i mučenja u građanskom ratu i socijalnu nepravdu.
Iz HRA su poručili da je istina jedini put ka iscjeljenju i napretku ljudskih zajednica poslije masovnih zločina.
Prema njihovim riječima, svijet postaje sve više preplavljen nasiljem, ali i nedostatkom istine o zločinima.
- Užas terorističkog napada u Moskvi, u kome je stradalo preko 140 nedužnih civila, zahtjeva istinu o nalogodavcima i izvršiocima i njihovo pravično kažnjavanje- kaže se u saopštenju.
Sve drugo je, kako su naveli iz HRA, samo put u dalju mržnju i krvoproliće.
Iz te NVO su kazali da se mora znati istina i o Hamasovom stravičnom terorističkom napadu od 7. oktobra prošle godine u Izraelu, u kome je stradalo 1,2 hiljade pretežno mladih ljudi i oteto više od 200.
- Nažalost, Izrael već pet mjeseci sprovodi nesrazmjernu vojnu reakciju na taj teroristički napad Hamasa, koja je dovela do nezapamćene masovnosti nedužnih civilnih žrtava - rekli su iz HRA.
U Palestini je, kako su naveli, do sada poginulo najmanje 32 hiljade ljudi od kojih 13 hiljada djece, a povrijeđeno je više od 74.188, uključujući 8.663 djece.
Iz HRA su dodali da se više od osam hiljada osoba vodi kao nestalo.
- Izgleda kao da je na djelu odmazda, koja je kao princip ratovanja zabranjena međunarodnim pravom - kaže se u saopštenju.
Iz HRA su naveli da je, na evropskom tlu, rat u Ukrajini, koji je prije dvije godine započela Rusija, odnio živote više od 10.582 civila od kojih 587 djece, dok je povrijeđenih preko 19.875, od čega 1.298 djece.
- Teroristički napadi u Moskvi i Izraelu, kao ni rat u Palestini, ne mogu da sakriju činjenicu da Rusija u Ukrajini vodi agresivan rat, protivan međunarodnom pravu. Osim ovih, danas je u svijetu u toku još 25 oružanih sukoba - kaže se u saopštenju.
Iz HRA su naveli da je danas i 25 godina od početka NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore, u kome su stradali mnogi nevini ljudi i srpske i albanske i drugih nacionalnosti, i teško oštećena infrastruktura Srbije.
Bombardovanje je, kako su kazali, predstavljalo otvoreno kršenje Povelje UN-a, a opravdano je terorom srpske vojske i policije nad Albancima na Kosovu.
- Teška stradanja civila i kolateralne štete u tom bombardovanju, kao što je napad na zgradu Televizije Beograd, na centar Niša, Aleksinca, Murino u Crnoj Gori, nikad nijesu dobile sudski epilog, dok su zločini na Kosovu ipak u nekoj mjeri rasvijetljeni - kaže se u saopštenju.
Navodi se da Crna Gora nije uradila dovoljno da obezbijedi pravdu za žrtve njenih ratnih zločina, koji spadaju u teška kršenja ljudskih prava.
- Ratni zločini iz devedesetih su nepravilno krivičnopravno procesuirani, pa je zbog toga Vrhovni sud nekim žrtvama uskratio i pristup obeštećenju, pod izgovorom zastarjelosti - naveli su iz HRA.
HRA je, kako su rekli iz te NVO, zbog toga vladama Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića predložila da obeštete žrtve zločina u Bukovici, Kaluđerskom lazu, Murino i Deportaciji izbjeglica.
Ono su dodali da su ti tužbeni zahtjevi odbačeni kao zastarjeli, samo zato što u krivičnim postupcima država do sada nije uspjela da utvrdi odgovornost nijedne osobe za te zločine, iako krivična odgovornost za ratne zločine ne zastarijeva.
-I dalje očekujemo da Specijalno državno tužilaštvo pogleda istini u oči i odgovori očekivanjima- kazali su iz HRA.
Oni su istakli da su žrtve ratnih zločina u Crnoj Gori stvarne, jedino što za njihovo stradanje uglavnom niko nije kažnjen.
Iz HRA su naveli da civilne žrtve rata još nijesu prepoznate Zakonom o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
- Poslije pokušaja nekih poslanika da se civilnim žrtvama rata smatraju samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, a ne i one iz Crne Gore koje su stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu, i poslije protesta HRA, Udruženja "Štrpci - Protiv zaborava" i Bošnjačkog vijeća, diskriminatorni zakon je povučen iz skupštinske procedure- kaže se u saopštenju.
Iz HRA su podsjetili da je zakon povučen da bi se propisalo novo, sveobuhvatno rješenje, koje prava na socijalnu zaštitu i obeštećenje daje svim civilnim žrtvama ratova devedesetih.
- Međutim, prije skoro mjesec je prošao rok, 1. mart, dat Ministarstvu rada i socijalnog staranja za izradu takvog rješenja, a predlog novog rješenja je još nepoznat - kaže se u saopštenju.
Crna Gora, kako se navodi, još nema ni zakon o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona zatvorenica i zatvorenika na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, iako je samo na Golom otoku bilo 3,39 hiljada Crnogoraca.
To je, kako su rekli iz HRA, preko petine ukupnog broja zarobljenika i proporcionalno daleko najveći broj u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika.
Iz te NVO su kazali da Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju zakone kojima su odavno obeštetile te žrtve.
- Pored obeštećenja, porodice žrtava imaju pravo i na istinu, zbog čega pozivamo Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) u čijem posjedu se nalaze arhive o tom stratištu da ih napokon otvori - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su sve državne institucije dužne da nakon 30 godina od proglašenja dosijea zatvorenim, predaju ih Državnom arhivu Crne Gore, odnosno 50 godina kada je riječ o materijalu službi bezbjednosti, a ANB to nikad nije učinila.
- Negiranje prava žrtava kršenja ljudskih prava je nipodaštavanje ljudskih prava kao takvih i unazađuje demokratsko društvo - kaže se u saopštenju.
