Sudski (SS) i Tužilački savjet (TS) treba da počnu da besprekorno primjenjuju propise i da se to jasno vidi, poručila je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević na konferenciji “Izbor, napredovanje, ocjenjivanje, zaštita nezavisnosti ili autonomije i utvrđivanje profesionalne odgovornosti sudija i državnih tužilaca u Crnoj Gori u 2022.”
HRA je, uz podršku ambasade Kraljevine Holandije u Beogradu, predstavila izvještaje, koji se bave analizom rada SS i TS, od januara do septembra 2022. godine.
Gorjanc Prelević je istakla da ima napretka u radu oba savjeta, ali da i dalje nedostaju valjana obrazloženja odluka koje donose, da je potrebno ubrzati rad po pritužbama na zakonitost rada, ali i da je neophodno i objektivnije ocjenjivanje i utvrđivanje odgovornosti i sudija i tužilaca.
U izvještaju o radu TS se ističe da odluke koje donosi taj Savjet još uvijek dovoljno ne obrazlaže: “Ova okolnost ne čini njegov rad transparentnim, ne unapređuje povjerenje u njegov rad i u državno tužilaštvo. Savjet ovakvu praksu mora da promijeni”, ističe se u izvještaju, koji je, u saradnji sa HRA, uradio advokat Veselin Radulović.
Ponovljena je preporuka od prošle godine da Vlada hitno započne rad na novim i potpunijim izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, da bi se obezbijedilo objektivnije ocjenjivanje i utvrđivanje odgovornosti državnih tužilaca.
Sudski savjet je, kako se napominje u izvještaju o radu SS, koji je izradila pravnica HRA Marija Vesković, u većem dijelu 2022. godine radio u nekompletnom sastavu, osporenog legitimiteta i na ivici kvoruma, jer Skupština Crne Gore više od četiri godine nije u stanju da izabere nova četiri člana iz reda uglednih pravnika.
Podsjeća se i da Ustavni sud još nije odlučivao o predlogu SS i inicijativi 11 sudija i sutkinja za ocjenu ustavnosti čl. 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim su propisani uslovi za starosnu penziju sudija i predlogu TS za ocjenu ustavnosti odredbi izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu, koje se, između ostalog, odnose i na prestanak funkcije državnih tužilaca. Takođe, zbog nedjelotvornog rada Skupštine Crne Gore, napominje se u izvještajima, ni taj sud nema kvorum za odlučivanje, pa su ove inicijative i dalje na čekanju.
Vršiteljka dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Maja Jovanović je, na konferenciji, istakla da će tužilaštvo ozbiljno razmotriti izvještaj o radu TS, karakterišući ga kao kritički i dobronamjeran osvrt na njihov rad.
Ona je naglasila i da će TS početi da bolje obrazlaže svoje odluke i da je saglasna da je potrebna izmjena Zakona o tužilaštvu, ali da to nije u njihovoj nadležnosti.
Predstavnik Ministarstva pravde Bojan Božović je rekao da su u ministarstvu svjesni potrebe za izmjenama Zakona i da se prvi nacrt može očekivati početkom naredne godine, te da će već za nekoliko mjeseci ocjena rada TS-a biti mnogo pozitivnija.
On je istakao i da će u 2023. godini biti predložene izmjene Ustava, kako ministar pravde više ne bi bio član SS.
Član SS Dobrica Šljivančanin je istakao da je saglasan da ministar pravde ne treba da bude u tom Savjetu, te da bi izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje su sada u formi nacrta, trebalo da riješe i ostale nedorečenosti sadašnjeg propisa.
Viši savjetnik za vladavinu prava u Ambasadi Kraljevine Holandije Aleksandar Momirov je istakao da je okosnica njihovog djelovanja u Crnoj Gori jačanje vladavine prava, te da je u tom smislu neophodno pratiti preporuke Venecijanske komisije (VK), Evropske komisije (EK) i Antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope (GREKO).
