Jovanović je prijavio da je 22. januara 2021. mučen od strane policijskih službenika koji su toga dana ušli u stan u kome se nalazio i vršili pretres.

On tvrdi da nije pružao nikakav otpor, ali je odmah oboren na pod i više maskiranih policajaca, sa fantomkama, ga je udaralo pesnicama po leđima.

- Tom prilikom je zadobio povredu nosa. Poslije izvjesnog vremena je, kaže, prebačen u drugu prostoriju u kojoj se maltretiranje nastavilo – tada gaženjem čizmama po nogama i rukama i udarcima po genitalijama i u predjelu rebara. Zatim je iz Tivta prebačen u Podgoricu, u prostorije policije u Siti molu (prostorije Sektora za borbu protiv kriminala), gdje se zlostavljanje nastavilo - navodi se u saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA).

Jovanovića zastupa advokatica Milena Brnović u okviru programa HRA za zaštitu žrtava torture koji finansijski podržava UN fond za žrtve torture (UNVFVT).

Fotografije Jovanovića koja potvrđuje torturu, na kojoj se vidi jasna povreda nosa o kojoj je govorio još 2021. godine, nalazi se u prepiskama iz SKY aplikacije.

- Međutim, izostanak djelotvorne istrage i volje tužilaštva da u ključnim trenucima pribavi neophodne dokaze, doveli su do toga da nakon više od tri godine u ovom predmetu nema pomaka - rekli su iz HRA.

Ustavni sud je zaključio da je Jovanoviću povrijeđen materijalni i procesni aspekt prava iz čl. 28 Ustava Crne Gore koji garantuje nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta, i jemstvo da niko ne može biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju, i čl. 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji sadrži istu garanciju.

- Ustavni sud je “van razumne sumnje” potvrdio vjerodostojnost navoda o zlostavljanju od strane policijskih službenika. Zaključak je izveden na osnovu „skupa indicija, dokaza, kao i nespornih, dovoljno ozbiljnih, jasnih i usaglašenih pretpostavki poput nastalih tjelesnih povreda koje su konstatovane u Urgentnom centru, a za koje se vještak medicinske struke izjasnio da su mogle nastati za vrijemenjegovog lišenja slobode“ - piše u saopštenju.

Istraga ODT o prijavi zlostavljanja nije bila djelotovorna, utvrdio je sud, jer nije zadovoljila standarde hitnosti, temeljitosti i nezavisnosti, i nije dovela do identifikacije i kažnjavanja policijskih službenika, za koje se osnovano sumnjalo da su prema Jovanoviću izvršili krivično djelo mučenja.

U pogledu temeljitosti, Ustavni sud je ocijenio da ODT nije sprovelo dokaznu radnju prepoznavanja iako je Jovanović detaljno opisao službenike koji su ga zlostavljali, a jednog od njih, Borisa Anđušića, i imenovao kao vjerovatnog izvršioca.

- Anđušić je saslušan kao svjedok, ali radnja njegovog prepoznavanja od strane oštećenog Jovanovića nije preduzeta bez opravdanja. U Odluci Ustavnog suda se navodi i da je ODT propustilo da vještači Anđušićev mobilni telefon, iako je time moglo da provjeri Jovanovićeve navode da je i Anđušić prisustvovao zlostavljanju - piše u saopštenju. 

Zaključeno je da je povređen princip nezavisnosti, jer je identifikacija policijskih službenika, za koje je postojala osnovana sumnja da su mučili Jovanovića, povjerena Upravi policije.

- Prema međunarodnim standardima istraga je nezavisna samo ako je spovedena od strane organa čiji pripadnici izvjesno nijesu bili uključeni u navodno zlostavljanje. Drugim riječima, državno tužilaštvo se moralo baviti identifikacijom policijskih službenika, umjesto što je to i u ovom slučaju prepustilo policiji - zaključio je sud, istakli su iz HRA.

Nadležna državna tužiteljka Ivana Vuksanović je, utvrdili su, prekršila i princip hitnosti jer je tek posle četiri mjeseca i 15 dana od podnošenja krivične prijave tražila video zapis iz prostorija Uprave policije u kojima je boravio Jovanović. Video zapis nije dostavljen, jer je istekao rok za njegovo čuvanje.

- Princip hitnosti je narušen i time što je osumnjičenog policijskog službenika državna tužiteljka saslušala kao svjedoka tek posle godinu dana od kako ga je podnosilac ustavne žalbe označio kao izvršioca torture. U tom smislu, ODT u Podgorici je dobilo nalog da preduzme odgovarajuće mjere i radnje, radi sprovođenja temeljne, brze i nezavisne istrage, te da roku od tri mjeseca, od dana objavljivanja ove Odluke u "Službenom listu Crne Gore", dostavi izvještaj Ustavnom sudu o izvršenju njegove odluke - navode iz te NVO. 

Iz HRA smatraju da utvrđeni propusti u istrazi ukazuju na namjerno pomaganje službenicima policije da izbjegnu odgovornost.

- Tužilački savjet je još 13. maja 2023. godine utvrdio da je pritužba na rad tužiteljke Vuksanović osnovana, jer ona u predmetu nije postupala blagovremeno. Očekujemo da Vrhovni državni tužilac posle ove odluke Ustavnog suda i usvojene pritužbe od strane Tužilačkog savjeta ispita postupanje i utvrdi odgovornost državne tužiteljke za nedjelotvorno postupanje u ovom predmetu - poručili su iz HRA