UNICEF preporučuje Vladi Crne Gore da hitno preduzme niz radnji kojima bi osigurala bezbjednost i dobrobit djece i što bolje pripremila sistem za prevenciju i zaštitu mališana od svih oblika nasilja, uključujući i vršnjačko nasilje, kazao јe u intervјuu za "Dan" šef predstavništva UNICEF-a u Crnoј Gori Huan Santander. Poručio јe i da škole moraјu biti bezbјedan prostor, te da јe neophodno povećati broј školskih psihologa.

• Kako komentarišete sve učestalije vršnjačko nasilje u Crnoj Gori? Kako ga spriječiti?

– Kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta (CRC) Crna Gora se obavezala da će svakoj djevojčici i dječaku garantovati pravo na život u miru i dostojanstvu i da će biti zaštićeni od svih vidova nasilja. Svaki odrasli građanin, a naročito lideri, imaju odgovornost da djeci budu uzori u pogledu poštovanja i miroljubivog ponašanja. Kako bi svako dijete ostvarilo pravo na bezbjednost, ovakve radnje uključuju, prije svega, podršku porodici, jer društvo bez nasilja počinje kod kuće, unutar svake porodice. Istraživanje UNICEF-a iz 2018. godine ukazalo je na to da su dvije trećine djece u Crnoj Gori uzrasta od jedne do 14 godina pretrpjeli neki oblik fizičkog kažnjavanja i/ili psihičke agresije od strane odraslih članova domaćinstva u mjesecu koji je prethodio istraživanju. Iz tog razloga su, uz podršku UNICEF-a, pokrenuti programi podrške roditeljstvu u skoro polovini opština u Crnoj Gori. Drugo, škole moraju biti bezbjedan prostor za svako dijete. Kako bi se to postiglo, neophodno je hitno povećati broj školskih psihologa. Na taj način bi se pružila podrška djeci i nastavnicima, ali i osiguralo rano otkrivanje djece u riziku. Takođe, kako bi se spriječilo vršnjačko nasilje, djeca moraju vladati odgovarajućim vještinama. Neophodno je osigurati da se Program za razvoj socio-emocionalnih vještina učenika "Moje vrline i vrijednosti", koji je uveden je u obrazovni sistem Crne Gore 2015. godine uz podršku UNICEF-a i Zavoda za školstvo, proširi i sprovodi u svim školama u sklopu svakodnevne nastave i učenja. Na kraju, ništa manje važno je osnažiti zaposlene u sektoru socijalne zaštite kako bi pružili podršku djeci i porodicama koje su u opasnosti. To znači da se mora povećati broj socijalnih radnika u Crnoj Gori, a samim tim i dostupnost usluga podrške djeci i porodicama u riziku. Baveći se njihovim specifičnim izazovima, kroz savjetovanje, porodičnu terapiju i sveobuhvatne planove podrške, sprečavalo bi se da dođe do slučajeva nasilja.

• Da li imate podatke o vršnjačkom nasilju u Crnoj Gori i šta oni pokazuju?

– Istraživanje Global Kids Online, realizovano 2016. godine uz podršku UNICEF-a, pokazalo je da svako deseto dijete u Crnoj Gori uzrasta od 12 do 17 godina navodi da je bar jednom u toku prethodne godine tretirano na uvredljiv ili neprijatan način. Većina ispitanika rekla je da se prema njima loše ponašao učenik njihove škole. Mladi su saopštili da se ta vrsta ponašanja najčešće odvijala uživo, dok su društvene mreže zauzele drugo mjesto po učestalosti vršnjačkog nasilja. Svako peto dijete uzrasta od 9 do 17 godina saopštilo je da je gledalo tuču vršnjaka koju je njihov drug snimio mobilnim telefonom i objavio na internetu, a skoro jedna petina je potvrdila da je o takvom video-snimku razgovarala s drugovima i drugaricama. Većina djece uzrasta od devet do 17 godina kazala je da s roditeljima razgovara o onome što ih zabrinjava, ali svega tri odsto navodi da se u takvim situacijama obraća nastavniku. Tek 2% svoju zabrinutost podijeli sa školskim psihologom ili pedagogom. Prema istom istraživanju, jedna trećina mladih uzrasta od 12 do 17 godina navodi da se lako naljute i da često izgube smirenost. Ovi podaci ukazuju na potrebu da se i roditeljima i školama pruži podrška kako bi se pomoglo razvoju socio-emocionalnih vještina djece. Ona bi, na taj način, naučila kako da efektivno upravljaju različitim emocijama i poboljšaju komunikaciju, a konflikte rješavaju na miran način. Za najnovije zvanične podatke o vršnjačkom nasilju u Crnoj Gori možete se obratiti nadležnim organima – Ministarstvu prosvjete, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

• Ko je odgovaran za eskalaciju vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori?

– Prevencija i zaštita djece od svih oblika nasilja, uključujući i onlajn nasilje, odgovornost je svih. Riječ je o pitanju koje se tiče niza sektora – obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, pravosuđa, policije, privatnog sektora, medija, ali i roditelja i lokalne zajednice. Važno je podsjetiti da djeca uče iz onoga što vide i proživljavaju svakog dana. Ako nasilje doživljavaju kod kuće, u školi i u svojoj lokalnoj zajednici, i ako svjedoče mržnji i uvredljivom govoru u medijima, ona tada odrastaju okružena nedostatkom poštovanja i dijaloga. Kao odrasli, imamo odgovornost da budemo dobri uzori svakog dana i u svakom okruženju – u sopstvenim domovima, školama, lokalnim zajednicama, politici, sportu, medijima, kulturi itd. Svi snosimo odgovornost za izgradnju zdravog društva koje odlikuje poštovanje prema svakom djetetu svakog dana. Zaštita djece od nasilja jedan je od prioriteta kad je riječ o UNICEF-ovoj podršci Crnoj Gori. Nastavićemo da podržavamo Vladu, civilni sektor, obrazovni i zdravstveni sektor, roditelje i djecu kroz različite programe i inicijative koje smo pomenuli, s ciljem da zajednički stvaramo bezbjedno društvo za svako dijete u Crnoj Gori. Uz podršku EU, UNICEF će obezbijediti tehničku ekspertizu za izradu nove sveobuhvatne petogodišnje Strategije prevencije i zaštite djece od nasilja, koja će uključivati međusektorske intervencije i odgovornosti, uz obavezu države da finansira sve aktivnosti koje će biti predviđene pomenutom strategijom.