Institucije nijesu rešenje za osobe s invaliditetom (OSI), već život u zajednici i u sopstvenom domu i okruženju, a nadležni bi trebalo da donose odluke poštujući pravo na samostalan život, poručeno je na Freedom Drive – Vožnji za slobodu.

Učesnici događaja, koji je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u cilju skretanja pažnje javnosti na samostalni život i značaj obezbjeđivanja uslova i sevisa podrške koji su važni za samostalnost, prošetali su od Trga nezavisnosti do Rimskog trga.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić istakla je da institucije nisu rješenje za OSI, već život u zajednici, u sopstvenom domu i okruženju u kojima žive i drugi, na način što će se OSI pružiti onaj stepen podrške koja je potrebna.

„Crnogorske institucije nijesu rješenje kad ne rade na način na koji treba, kada ne rade nikako, kada donose pogrešne odluke, kada ne konsultuju i ne uključuju osobe s invaliditetom, kada ne uključuju njihove reprezentativne predstavnice i predstavnike i kada sprovode savremene oblike onoga što su radili u antičkoj Grčkoj i Hitlerovoj Njemačkoj. U tom periodu su se osobe s invaliditetom uništavale i to one koje su imale fizički vidljiva oštećenja, jer su se smatrale nervijednima pa se društvo čistilo“, navela je Vujačić.

Ocijenila je da se danas sprovode „savremene vrste zločina tako što se osobe s invaliditetom stihijski, odlukama koje se donose, ugrožavaju i njihovi životi nisu dostojanstveni“.

„U tom smislu ni crnogorske institucije, uključujući Vladu Crne Gore, nijesu rješenje ako rade na takav način i ovo je pravi trenutak da poručimo narednoj Vladi da ćemo je rado dočekati sa onim što su naši zahtjevi i naša principijelnost u borbi i zastupanju“, rekla je Vujačić.

Poručila je da je osobama s invaliditetom potrebno ono što promovišu principi filozofije samostalnog življenja – izbor, samostalno donošenje odluka, kontrola nad sopstvenim životom, odgovornost i pravo na grešku.

„Svi ti principi se osobama s invaliditetom često osporavaju“, ukazala je Vujačić.

Prema njenim riječima, projekti koji se finansiraju od strane ministartava su vrlo često spornih odluka i rješenja.

„Nama, na primjer, projekti u oblasti pristupačnosti ne prolaze zbog toga što ne prihvatamo da mi primjenjujemo Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, da mi prilagođavamo objekte u javnoj upotrebi za koje su dužni to uraditi vlasnici ili korisnici prostora uključujući institucije i ustanove, kao i sve koji pružaju usluge, a takvi projekti prolaze“, navela je Vujačić.

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović ocijenila je da je inkuzivnost društva kada je riječ o OSI u godinama za nama napredovala, navodeći da smo još uvijek daleko da njen stepen bude na zadovoljavajućem nivou.

„Mnogo toga još može i mora da bude urađeno, a ovakvi događaji su odličan način da se svima nama koji smo na mjestima odlučivanja da podsticaj u tom pravcu, ali i da se svim pojedincima u društvu omogući bolje razumijevanje prepreka i problema sa kojima se njegovi članovi sa invaliditetom susrijeću“, navela je Borovinić Bojović.

Smatra da je podrška sistema i institucija neophodna kako bi se stvari preobražavale i mijenjale na bolje, ističući da je najvažniji preobražaj onaj koji se događa unutar svakog pojedinca kada uspije da prevaziđe dopstvene predrasude i da razumije da je u njegovom ličnom interesu stvaranje zajednice u kojoj svako ima pretpostavku za razvoj i napredak.

„Moj lični i politički cilj je stvaranje društva jednakih šansi za razvijanje potencijala svih njegovih članova, bez obzira na naciju, vjeru, pol, kao i na fizičke i kognitivne sposobnosti“, rekla je Borovinić Bojović.

Poručila je da su vrata Skupštine Glavnog grada uvijek otvorena za organizacije civilnog društva u pravcu normiranja novih rješenja koja bi mogla da pomognu uklanjanju barijera i doprinesu lakšem funkcionisanju OSI u svakodnevnom životu.

Državni sekretar Ministarstva rada i socijalnog staranja Darko Stojanović rekao je da u tom resoru čine sve kako bi poboljšali uslove života svih ranjivih grupa u Crnoj Gori.

„Činimo sve da saradnju unaprijedimo i otvoreni smo za sve prijedloge i sugestije, posebno UMHCG kojeg smatramo pravim partnerom. Čini mi se da smo kao 43. Vlada uradili onoliko koliko su složene političke okolnosti to dozvoljavale, a uvijek se može više“, naveo je Stojanović.

Rekao je da se od nove Vlade očekuje da nastavi rad na Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja gdje bi sve komisije koje utvrđuju invaliditeti i sva druga materijalna prava iz oblasti socijalne i dječije zaštite bila na jednom mjestu.

„Takođe, potrebno je raditi na Strategiji deinstitucionalizacije koja će kad bude donešena biti sprovedene sve aktivnosti koje su danas pomenute, a prije svega veća uključenost OSI u život u zajednici kako bi institucionalno zbrinjavanje bilo samo na nivou prijeko potrebnog“, kazao je Stojanović.

Aktivista za prava OSI Samir Guberinić rekao je da je pod utiskom jučerašnje Odluke Ministarstva za ljudska i manjinska prava u okviru koje udruženje koje se bavi pravima OSI preko 25 godina nije dobilo projekat, već Udruženje pčelara i voćara.

„Oni će da se izbore da status OSI bude bolji. Oni imaju kapaciteta da se izbore sa tim, a mi nemamo. Oni će oko svojih košnica da se izbore da nama bude bolje. Ministarstvo za ljude, a ne za pčele. Ta odluka crta kakvo je stanje OSI u Crnoj Gori“, istakao je Guberinić.

Prema njegovim riječima, OSI su grupacija čija prava su najviše ugrožena.

„Meni je „zabranjeno“ da uđem u kancelariju predsjednika Bijelog Polja. Meni je „zabranjeno“ u bilo koju kancelariju bilo kog službenika u Opštini Bijelo Polje. Meni je „zabranjeno“ da pogledam predstavu u pozorištu u Bijelom Polju ili film u bioskopu“, rekao je Guberinić.

Ocijenio je da se položaj OSI nije popravio u zadnjem mandatu Vlade.

„Šta je uradio ministar za ljude u zadnjoj ili u predzadnjoj Vladi?“, upitao je Guberinić.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović kazao je da, pored toga što je OSI zabranjen pristup i boravak u određenim institucijama, zabranjen im je i samostalan život.

„Govorim o periodu prethodne tri godine i o aktivnostima ove i prethodne Vlade. Situacija i položaj OSI do 2020. godine nije bio dobar, bio je loš i mi smo na to svakodnevno ukazivali. Ni ove dvije Vlade, kao ni prethodne, nisu skoro ništa radile za samostalnost OSI“, ocijenio je Macanović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se samo deklarativno zalaže za „prava ljudi“.

„Usvojili smo Konvenciju za prava OSI, krovni i najvažniji dokument za OSI, koji vrlo jasno govori o tome šta svaka država i društvo treba da urade da bi OSI bile ljudi, da bi živjele dostojanstveno i slobodno i imale jednake startne pozicije i mogućnosti kao svi drugi, ali ništa nismo uradili da bi je primjenili“, ukazao je Macanović.

Pojasnio je da samostalni život ne podrazumijeva da OSI mogu i treba da urade sve same.

„Samostalni život podrazumijeva mogućnost da OSI samostalno donose odluke kontrorlišu njihovo sprovođenje, a društvo je dužno da im omogući servise podrške ili usluge za život u zajednici“, istakao je Macanović.

Rekao je da pluralizam pružalaca usluga ne omogućava primjenu tog principa zato što očekuje da organizacije OSI realizuju i sprovode usluge za podršku za život u zajednici.

Macanović je poručio predsjedniku države da u Crnoj Gori postoje OSI.

„Pozivam i budućeg predsjednika Vlade i sve ministre da sa deklarativnog pređu na suštinsko zalaganje za prava OSI, da im među prioritetima bude donošenje i rješavanje statusa reprezentativnosti organizacija OSI kroz donošenje zakona o organizacijama OSI, na razgovor sa organizacijama OSI kako ni im pomogli da unaprijede oblast servisa podrške za OSI“, rekao je Macanović.

Učesnici događaja su nosili transparente sa ispisima „Jaki, ponosni, vidljivi“, „Institucije nisu rješenje“, „Personalna asistencija je naša egzistencija“, „Samoodređenje je naše pravo“.

Događaj je održan u okviru projekta „Samostalno – aktivno – odgovorno!“, koje sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja posredstvom Konkursa za NVO u 2022.