Tek što su se vratili u parlament, poslanici kojima je ranije izrečena mjera udaljavanja sa sjednice ostali su uskraćeni za to pravo, pa će pitanja moći da postavi tek nekoliko opozicionara. Dok vladajuća većina odluku brani Poslovnikom, kažnjeni poslanici tvrde da je riječ o bahatosti i strahu od istine, "gaženju" Poslovnika i poslaničkih prava.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić odlučio je da nikome od opozicionih poslanaka, kojima je prethodno izrečena mjera udaljavanja sa sjednice, ne dozvoli da predsjedniku Vlade Milojku Spajiću postavi pitanje na premijerskom satu. Poslanici koji su pod sankcijama o tome su obaviješteni tek u ponedjeljak veče. Prema saznanjima "Dana", Mandić i Spajić su juče tim povodom imali sastanak, ali je zabrana ipak ostala na snazi. To je izazvalo negodovanje opozicionara, te optužbe na račun vladajuće većine.

Iz Mandićevog kabineta odluku brane Poslovnikom, koji, kako navode, u članu 109 predviđa da poslanik kojem je izrečena mjera oduzimanje riječi nema pravo da na prvoj narednoj posebnoj sjednici postavlja pitanja.

– Podsjećamo na slučaj kada je ista mjera izrečena poslaniku Andriji Popoviću u prošlom sazivu na prvoj posebnoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2021. godini, te da isti nije imao pravo postavljanja pitanja na sljedećoj sjednici posvećenoj poslaničkim pitanjima – navode iz kabineta predsjednika Skupštine.

Odlukom da zabrane postavljanje pitanja premijeru i ministrima Mandić i Spajić pokazali su bahatost, nesposbnost i strah od odgovornosti, ocijenio je za "Dan" poslanik GP URA Filiip Adžić.

– Na djelu je praksa zatvaranja institucija za kritiku i drugačije mišljenje. Spajić je još jednom pokazao da mu potpis, kao ni riječ, ne vrijede mnogo. Nedugo nakon potpisivanja Sporazum sa DPS-om, jasno je da to nije vrijedjelo ni papira na kojem je napisano. Dok su im usta puna jačanja demokratije, uporedo sa tim brutalno gaze osnovna prava opozicije. Vladajuća većina se ne boji samo pitanja već i istine koja iza tih pitanja stoji – kazao je Adžić.

Poslanik SD Boris Mugoša istakao je da je ovakva odluka u najmanju ruku nepristojna, budući da je niko od predstavnika vlasti nije predlagao niti pominjao do ponjedeljka veče, pa ni na kolegijumu predsjednika Skupštine koji je održan prije nedjelju dana. Smatra da je, između ostalog, motivacija za donošenje ovakve odluke političkog karaktera.

– U susret lokalnim izborima u Nikšiću vlast zloupotrebljava trenutak i opoziciji oduzima riječ. Osim toga, pomenuta odluka nije u skladu sa poslovnikom, a analogija sa slučajem oduzimanja riječi iz 2021. godine tadašnjem poslaniku Popoviću nije utemeljena, jer se radi o sasvim drugačijoj situaciji, poslovnik je u tom smislu jasan svakome ko ga pročita. Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, odmah nakon usvajanja IBAR-a imalo je određene negativne implikacije na evropski put Crne Gore. Tako je i izigravanjem opozicije nakon što je ista odlučila da se zarad želje za učestvovanjem u ubrzavanju evropskih integracija, vratila u parlament, postignut isti efekat – ocenio je Mugoša za "Dan".

Povodom oduzimanja riječi poslanicima iz opozicionih klupa iz Pokreta Evropa sad nisu željeli da se oglašavaju.