Милена Мук / -Р д

Institut Alternativa: Tehničkoј vladi ograničiti imenovanja i zapošljavanja

Nacrt koji je bio na javnoj raspravi, i njegova inovirana verzija, sadrže odredbu kojom se prethodno određenom mandataru ustavno definisani period za predlaganje sastava i programa Vlade skraćuje sa 90 na 30 dana, što u IA smatraјu nerealnim

NVO Institut Alternativa pozvao јe Vladu i poslanike, da osiguraju da se Zakonom o Vladi, o koјem јe јavna rasprava završena priјe godinu, a јoš niјe usvoјen, regulišu pitanja kao što su ograničavanje mogućnosti da Vlada kojoj je istekao mandat pokrene popunu radnih mјesta mimo prethodno donesenog kadrovskog plana i ograniči imenovanja i davanja saglasnosti na imenovanja, koja nisu u skladu sa redovnim procedurama i već započetim postupcima. U analizi "Za bolji zakon o Vladi", čiјi јe autor Milena Muk, navodi se da skoro godinu nakon završetka javne rasprave o Nacrtu zakona o Vladi, u septembru 2023. godine, dio civilnog društva imao je priliku da se upozna sa inoviranom verzijom nacrta ovog akta isključivo posredno, kroz ekspertsku misiju Venecijanske komisije, koja treba da dostavi komentare. Novi nacrt, kako navodi Muk, sadrži nekoliko važnih izmjena u odnosu na prethodni koji je bio dat na javnu raspravu, i na koji je Institut Alternativa dao niz komentara, od kojih je većina odbijena.

– Nacrt koji je bio na javnoj raspravi, i njegova inovirana verzija, sadrže odredbu kojom se prethodno određenom mandataru ustavno definisani period za predlaganje sastava i programa vlade skraćuje sa 90 na 30 dana. Imajući u vidu kontekst političke nestabilnosti u Crnoj Gori, koji je prouzrokovan slabljenjem prethodno etabliranih političkih monopola, smatramo da ova odredba, uprkos namjeri da pospiješi efikasnost prilikom formiranja vlade, može u praksi proizvesti dodatne barijere i probleme. I u razvijenijim zemljama, naročito parlamentarnim demokratijama, proces formiranja vlade često teče duže od mjesec dana, pa je tako, primjera radi, proces formiranja vlade u Holandiji tokom 2017. godine trajao čak 225 dana. Iako rješenje podrazumijeva više pokušaja (iteracija) ukoliko se vlada ne formira u Ustavom definisanom roku, smatramo da je ono neprimjereno za crnogorski sistem. Dodatno, podsjećamo da su u međuvremenu stupile na snagu izmjene Zakona o predsjedniku, koje Ustavni sud nije osporio svojom odlukom, a koje su razradile postupak kojim mandatar predlaže sastav i program vlade – navodi Muk u analizi.

Obavezno sedam ministarstava, obјaviti i taјne tačke dnevnog reda

Muk kaže da Nacrt zakona o Vladi pravi važan iskorak u pogledu transparentnosti rada, i u tom smislu naročito pozdravlja odredbe kojima se Vlada obavezuje da objavljuje i nazive tačaka dnevnog reda, označene pod stepenom interno i zapisnike sa sjednica Vlade. U odnosu na prvobitni nacrt, kako dodaјe, koji je preciznije definisao organizaciju Vlade, u smislu broja i naziva ministarstava, inovirana verzija propisuje gornju granicu za broj ministarstava (njih 15), i propisuje samo obavezna ministarstva, uključujući ministarstva pravde, odbrane, unutrašnjih poslova, finansija, vanjskih poslova, zdravlja i javne uprave.

– Ova ministarstva ne smiju da se spajaju sa drugim upravnim oblastima. Time se, međutim, jedna od prvobitnih namjera zakona obesmišljava, jer se i dalje ostavlja mogućnost za drastične reorganizacije drugih ministarstava. Propisivanje gornje granice za dozvoljeni broj ministarstava, samo po sebi nije garancija optimizacije Vlade, jer je to u većoj mjeri pitanje unutrašnje organizacije i racionalizacije broja zaposlenih – kaže Muk.

Inovirani nacrt zadržao je, konstatuјe Muk, odredbu prema kojoj se Vladi kojoj je istekao mandat zabranjuje da vrši postavljenja i daje saglasnost na postavljenja, koja nisu u skladu sa redovnom procedurom i već započetim postupcima. IA je ranije ukazao da ovo ograničenje ne obuhvata sve javne funkcionere, s obzirom na to da se ovo zakonsko ograničenje ne odnosi na imenovanja i saglasnosti na imenovanja.

– Takođe smo ukazali da treba dodati stav kojim bi bila ograničena mogućnost pokretanja popune radnih mjesta, osim ukoliko je riječ o postupcima koji su već započeti u skladu sa Kadrovskim planom Vlade za tekuću godinu. Ove odredbe bi dodatno preduprijedile zloupotrebe u širem smislu. Takođe, dodatno bi se ograničila mogućnost zapošljavanja na nižim pozicijama i zloupotreba izuzetaka zapošljavanja mimo Kadrovskog plana, čije je donošenje obavezno za sva ministarstva i službe Vlade – kaže Muk.