Ona je agenciji MINA rekla da je, prema analizama, region primorja ranjiv na olujne vremenske nepogode.

Ivanov je kazala da se u tom kraju očekuje porast srednje maksimalne brzine vjetra za dva odsto, ističući da se to, iako zvuči malo u procentima, ipak odražava dalje na finalnu brzinu i snagu vjetra.

- U toj oblasti, od Ucinja pa sve do Tivta, sa naročito centrom od Ucinja do Budve, možemo da očekujemo intenzivne padavine u budućnosti, vezane za olujne vremenske nepogode, praćene intenzivnim vjetrom i jakim padavinama- rekla je Ivanov.

Kako je navela, taj region je ranjiv na takve situacije i na to bi trebalo obratiti pažnju, s obzirom na veliku gustinu naseljenosti i veliki broj objekata.

- Mora da se obrati pažnja i na elektrodistributivnu mrežu i naravno na luke i marine u tim oblastima- rekla je Ivanov.

Ona je, govoreći o promjeni u količini padavina u Crnoj Gori, kazala da od 1961. godine pa do sada, podaci pokazuju da postoji trend smanjenja padavina.

Ivanov je rekla da je najviše promjenom u količini padavina pogođen prostor od sjeverozapada do sjeveroistoka, od Žabljaka i Pljevalja, ka Rožajama i Plavu.

- Čitav taj pojas ima trend smanjenja padavina. On nije statistički značajan, ali upravo u toj zoni širi se oblast sa padavinama između 400 i 800 milimetara (mm)- rekla je Ivanov.

Kako je navela, u tom pojasu je ranije, od 1961. do 1990. godine, raspon padavina bio od 400 do 1,2 hiljada mm.

Ivanov je objasnila da postoje statistički značajne promjenine u intenzitetu padavina, pa se javljaju situacije u kojima se izluči velika količina padavina za kratko vrijeme.

Prema njenim riječima, to može da utiče na pojavu i krakter poplava.

- To je ono što se promjenilo i što, ako se poveže sa prirodom rijeka u Crnoj Gori, može da izazove velike uticaje i na karakter poplava, odnosno na intenzitet poplava na rijekama- rekla je Ivanov.

Primjer za to su velike poplave koje su sredinom septembra pogodile više država istočne Evrope jer, kako je rekla Ivanov, upravo velika količina kiše koja se izlučila u Evropi jednostavno nije mogla da se akumulira u tako brzom ili kratkom vremenu.

Ona je naglasila da su klimatske promjene uzrok promjena u količini padavina.

Ivanov je navela da je Crna Gora u dijelu Evrope koji je ranjiv na smanjenje količine padavina i za koji se predviđa trend smanjenja i u budućnosti, ali mijenja se priroda padavina, pa se može očekivati više kiše, a manje snijega.

- Ne mijenja se samo količina padavina, nego se mijenja i priroda padavina zbog klimatskih promjena, pa možemo očekivati i više kiše, a manje snijega- rekla je Ivanov.

Kako je rekla, sniježne padavine smanjiće se za 30 odsto na Žabljaku na godišnjem nivou, a u toku zime smanjiće se čak za 50 odsto u sjeverno-planinskom regionu.

Govoreći o očekivanim promjenama klime do 2040. godine, Ivanov je rekla da projekcije ukazuju da da se može očekivati porast srednje globalne temperature u rasponu od dva do 2,5 stepeni, a u zimskoj sezoni od 1,5 do dva stepena.

Kako je kazala, takva situacija će se odraziti i na padavine.

- Možemo da očekujemo porast do pet odsto padavina na godišnjem nivou u sjeverno-planinskom regionu, a njihovo smanjenje na jugu za pet odsto- rekla je Ivanov.

Ona je rekla da su, kao posljedica klimatskih promjena, zime i čitava godina postale toplije, pa se u oblasti Žabljaka, Pjevalja i Kolašina bilježi promjena intenziteta padavina koja je statistički značajna.

Objašnjavajući šta ZHMS radi u situaciji kada je moguća vremenska nepogoda, Ivanov je rekla da prognostičari izdaju upozorenja i šalju ga Operativno-komunikacionom centru, koji dalje podiže sistem na viši nivo i šalje poruke ugroženim opštinama.

Ona je istakla da je to precizirano u sistemu rane najave, dodajući da se, ukoliko je potrebno, aktivira čitav sistem.

Tada se aktiviraju i najviši državni sistemi, uključuju se i predsjednik države i angažuju se dalje hitna pomoć, Crveni krst i ostali volonteri.

Ivanov je rekla da je, za suočavanje sa vremenskim nepogodama, vrlo važno da se jača sistem rane najave, a koristio bi i radar, kako bi postojala najava opasnih atmosferskih elementarnih nepogoda u približno realnom vremenu.

- Da znamo pomoću radara i da li je to gradonosni oblak i kojom brzinom nam se približava- dodala je Ivanov.

Ona je istakla da stalno treba jačati i stručne i tehničke kapacitete.

Potrebno je, smatra Ivanov, nastaviti sa automatizacijom stanica i držati to na jednom viskom nivou.

Ona je naglasila da treba jačati i segment računarske i informatičke komunikacije.

- Mi nastojimo da djelujemo u tom pravcu, ali ono što možemo da uočimo jeste da smo deficitarni u stručnom kapacitetu, a prvenstveno imamo deficit u oblasti hidrologije i meteorologije- rekla je Ivanov.