Holokaust Roma je dio istorije koji često nije dovoljno prepoznat i istražen. Romi, kao i mnoge druge zajednice, bili su izloženi neopisivim stradanjima, progonima i patnjama tokom Drugog svjetskog rata. Ova izložba nam daje priliku da istražimo njihovu priču, da razumijemo njihovu borbu za opstanak i da odamo počast svim Romima koji su pretrpjeli nepravdu.
NVO “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” je otvaranjem izložbe „Rasna dijagnoza: „Cigan“ – nacistički genocid nad Romima i Sintima i duga borba za priznanje” odala svojevrsno počast žrtvama Roma i Sinta stradalih u Holokaustu za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Fokus ove izložbe se temelji na nacionalsocijalističkom genocidu nad Sintima i Romima: od isključenja i obespravljenosti Sinta i Roma u njemačkom Rajhu do njihovog sistematskog istrebljenja u nacistički okupiranoj Evropi. Nehumane perspektive počinitelja su u suprotnosti sa svjedočenjima žrtava. Stare porodične fotografije Sinta i Roma ključni su dio izložbe pružaju uvid u stvarnost njihovog života, omogućavajući da se istaknu kao pojedinci. Na izložbi su suprotstavljeni istorijski dokumenti počinilaca nacističkih zločina na jednoj strani i svjedočenja žrtava, porodične fotografije i citati Sinta i Roma na drugoj strani.
Svjedočanstva i dokumentacioni materijal, fotografije nas podsjećaju na činjenicu da su prije Drugog svjetskog rata Romi i Sinti živjeli svojim životima doboko integrisani u zajednicu i bili integralni dio društva, bez ikakve potencirane razlike, sve do nastupanja nacističke propagande usmjerene direktno ka Sintima i Romima koja je kulminirala masovnim pogubljenjima na najsurovije načine, u dobro poznatom scenariju zvani Holokaust.
Od tog vremana pa gotovo do današnjih dana Romi i Sinti sa tla Evrope se bore za svoju vidljivost, jer pored gorke sudbine u vidu genocidnih nepočinstava, ove zajenice, i nakon oslobođenja, bivaju obespravljenje nevidljivošću u pravnom i formalnom smislu, a nerijetko su se susretali sa oduzimanjem državljanstava.
Istorijski udžbenici su zanemarili činjenicu da su zajednice Sinta i Roma pored Jevrja masnovno istrebljivanji pod fašističkom,,čizmom” u koncentracionim logorima poput logora Aušvic – Birkenau. Bez obzira na starost, pol i rod, ovi ljudi su prolazili kroz jezive torture i mučenja jer su služili za eksperimente u medicinske svrhe, i kao takvi služili da pisanje doktorskih disertacija koje se nijesu oslanjale na etičke principe, što još više govori o okrutnosti ali i o patnji žrtava.
„Rasna dijagnoza: „Cigan“ – nacistički genocid nad Romima i Sintima i duga borba za priznanje” je izložba koja se prvi put na ovakav način organizuje na tlu Crne Gore. Svečanom otvaranju je prethodio performans koji su izveli mladi članovi NVO Koračajte sa nama- Phiren Amenca.
Performans na slikovit način prikazuje nehumane tretmane koje su članovi Roma i Sinta preživjeli za vrijeme nacističke okupacije u toku Drugog svjetskog rata. Performans je oduševio prisutne zvanice, ostavljajući ih bez daha, jer su njime predstavljeni intimni trenutci, patnja, bol, razaranje i uništenje čovjeka kao pojedinca, porodice, ali i cjelokupne Romske i Sintske zajednice, samim tim i čovječanstva u cjelini.
Mlada amaterska glumica, Jasmina Beriša, ističe da je posjeta Aušvicu bila od značaja pri kreiranju ove izvedbe:,,I mi i publika smo bili na ivici suza, jer za sve nas ovo je bilo jako emotivno iskustvo i praktično nijesmo mogli da dođemo sebi, a kako je tek bilo ljudima koji su preživljavali strahote Holokausta? Posebno me pogađa činjenica da su u tom činu stradala djeca”.
Sebastijan Bajra – Jasminin kolega je saopštio da mu je teško bilo glumiti nacistu:,,Glumiti takvu hladnoću, tokom performansa umalo se nijesam zaplakao, gledajući publiku i ostale glumce. Dok sam glumio imao sam podsjećanje na to da se sve to stvarno dešavalo”. Iako je bilo izazovno, ovaj mladić se nada da je uspio da se unese u ulogu i prikaže taj nemilosrdan stav.
Ambasadorka EU, u Crnoj Gori Kristina Oana Popa je pri svečanom otvaranju izložbe istakla:,,Ono što je upečatljivo je da je Genocid nad Romima, koji se naziva i,,zaboravljeni Holokaust“, bio izostavljen iz istorijskih knjiga Drugog svjetskog rata dugi niz godina nakon njegovog završetka. Tek sedamdesetih godina prošlog vijeka, aktivisti i naučnici su počeli da se bore za priznavanje genocida nad Romima kao dio šireg pokreta za prava Roma. Evropski parlament je 2015. godine donio rezoluciju kojom se poziva da se 2.avgust proglasi Evropskim danom sjećanja na Holokaust Roma, u znak sjećanja na žrtve genocida nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Nekoliko zemalja EU sada obilježava 2. avgust kao Dan sjećanja na genocid Roma. Ohrabruje podatak da je prije dvije godine i Crna Gora prvi put zvanično priznala ovaj datum”. Njena ekselencija je još i navela:,,Istakla bih i značaj koji Evropska komisija pridaje borbi protiv diskriminacije i specifičnog oblika rasizma prema Romima, odnosno anticiganizma. Strateški okvir EU za Rome za period 2020-2030. definiše borbu i prevenciju anticiganizma i diskriminaciju kao jedan od svoja tri ključna cilja.
Ove jeseni Evropska komisija će sačiniti izvještaj o ocjeni nacionalnih strategija za inkluziju Roma i za zemlje članice EU i za zemlje kandidate. Crna Gora je jedna od tih zemalja, a u ocjeni će se ispitati i napori u borbi protiv antiromskih stavova. Procijeniće se mjere koje se primjenjuju kako bi se podigla svijest o romskim kulturama, jeziku i istoriji, uključujući sjećanje na Holokaust Roma i inicijative za pomirenje”.
Fatmir Đeka, Ministar ljudskih i manjinskih prava, prisutnima se obratio sa podsjećanjem da je Vlada Crne Gore podržala učešće posjeti 20 mladih studenata i učenika u koncentracionim logorima Aušvic – Birkenau. Takođe je pozvao sve prisutne da zajedno učestvuju u borbi protiv diskriminacije.
Predstavnik njemačke ambasade, Ralf Reusch je istakao da se Njemačka aktivno bori protiv anticiganizma, dok nas je Rebeca Fisch menadžerka Centralnog Svjeta njemačkih Sinta i Roma, podsjetila da se ova izložba organizuje u svim zemljama Zapadnog Balkana, i da je cilj izložbe osvjetljivanje mračne prošlosti kroz koju je romska i sintska zajednica prošla tokom Drugog svjetskog rata.
Izvršni direktor NVO “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, Elvis Beriša poslao je jasnu poruku institucijama i donosiocima odluka da ulože napor kako bi osigurali da se u nastavnom programu uvrsti segment istorije Roma i tako pruži prilika mladima da bolje razumiju svijet oko sebe, ali i da je sama izložba svojevrstan oblik borbe protiv predrasuda:,,Danas smo okupljeni ovdje kako bismo svjedočili istorijskom trenutku – otvaranju prve izložbe o Holokaustu Roma u Crnoj Gori nakon 82 godine od završetka Drugog svjetskog rata. Ovo je trenutak koji nas podsjeća na važnost pamćenja, na obavezu da svijetu prenesemo istinu i da se suočimo s mračnim poglavljima naše prošlosti.
Holokaust Roma je dio istorije koji često nije dovoljno prepoznat i istražen. Romi, kao i mnoge druge zajednice, bili su izloženi neopisivim stradanjima, progonima i patnjama tokom Drugog svjetskog rata. Ova izložba nam daje priliku da istražimo njihovu priču, da razumijemo njihovu borbu za opstanak i da odamo počast svim Romima koji su pretrpjeli nepravdu.
Sjećanje na Holokaust Roma nije samo pitanje istorije, već i duboke ljudske empatije i solidarnosti. Kroz ovu izložbu, pozivamo vas da se dublje povežete sa sudbinom Roma tokom tog vremena.
“Danas, dok otvaramo ovu izložbu, obavezujemo se da nećemo zaboraviti. Ova izložba nije samo podsjetnik na strahote prošlog vijeka, već je i poziv na akciju. Pozivamo vas da se pridružite u borbi protiv predrasuda, diskriminacije i netolerancije. Da zajedno radimo na stvaranju svijeta u kojem se nikome neće dogoditi ono što se dogodilo Romima tokom Holokausta”. Beriša nadalje ističe:,,Edukacija je ključna za borbu protiv predrasuda i diskriminacije te za izgradnju tolerantnijeg društva.”
“Pozivam sve relevantne institucije i donositelje odluka da ulože napore kako bi osigurali da se ovaj važan segment istorije i identitet Roma uvrste u nastavni program i tako pruže priliku svim našim mladim da bolje razumiju svijet oko sebe”, dodaje Beriša.
Podsjećanja radi izložba je svečano otvorena 5.oktobra u 12.30 ćasova u Udruženja Likovnih umjetnika“ (Marka Miljanova 2). Postavka će trajati do 27.oktobra tekuće godine i biće otvorena za sve posjetioce od 10 do 20 časova – radnim danima kao i subotom od 10 časova do 14 časova.
Performans je podržan od strane Crnogorskog narodnog pozorišta.
