Izrada Strategije za rani razvoj, koja će dodatno unaprijediti oblast zdravstvene zaštite osoba sa neuro-razvojnim poremećajima, u završnoj je fazi, kazala je državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić.
Ćorić je agenciji MINA rekla da je Strategija predvidjela i reformu Centra za autizam, koji će biti preimenovan u Centar za rani razvoj i imaće podršku svih domova zdravlja kroz razvojna savjetovališta ili jedinice za rani razvoj.
“Tu će se vršiti rane intervencije, odnosno dijagnostika će se sprovoditi na svim nivoima zdravstvene zaštite, a poseban akcenat biće na primarnom nivou. Neće to zaživjeti u punom kapacitetu odmah kad Strategija stupi na snagu, ali će se raditi na edukaciji postojećeg kadra”, pojasnila je Ćorić.
Ona je kazala da su planirali da formiraju timove u kojima će biti pedijatar, psiholog, logoped i socijalni radnik ističući da djeca, koja imaju neki vid kašnjenja, zahtijevaju podršku ministarstava zdravlja, socijalnog rada i prosvjete.
Kako je Ćorić navela, u Strategiji je naročit akcenat na psihološkoj podršci roditeljima.
“Jako je važno da roditelji imaju psihološku podršku i da sa njima rade eminentni stručnjaci koji će im objasniti šta ih čeka u budućnosti sa djetetom, kao i da se to dijete upućuje u Centar za rani razvoj”, smatra Ćorić.
Ona je rekla da je Strategija najbolji način rane detekcije ukoliko dijete ima kašnjenje u razvoju, kako bi se krenulo sa tretmanima na vrijeme.
“Roditelji će imati psihološku podršku, a ono što je najznačajnije je da roditelj aktivno učestvuje u liječenju djeteta - da zna da je to stanje koje će trajati i da prosto ima tu odgovornost i obavezu da bude u centru zbivanja”, navela je Ćorić.
Ona je kazala da će se u Centru sprovoditi dodatna dijagnostika, kao i da pokušavaju da uvežu resore zdravlja, socijalnog staranja i prosvjete onog trenutka kada se postavi definitivna dijagnoza.
“Da Ministarstvo prosvjete ima signal da će dijete doći u resursni centar ili da se stvaraju uslovi za inkluzivno obrazovanje, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja da pripremi budžet jer će znati da će u toj godini jedno dijete biti ekonomski zavisno od tog resora”, rekla je Ćorić.
Ona je navela da će na taj način objediniti kadar koji će raditi na ranim intervencijama.
“Vlada će naći način da svi imaju iste koeficjente, kako ne bismo dolazili kao sad u problem da neko ne ostvaruje svoje tretmane zato što logoped neće da radi u nekoj instituciji u kojoj ima manji koeficjent, nego ide tamo gdje su mu bolji uslovi. Stvorićemo jednake uslove za sve i da taj kadar prosto može da se povlači iz institucije u instituciju”, rekla je Ćorić.
Ona je kazala da je najbitnije je da će djeca započnu, i do kraja ostvaruju, tretman u jednoj instituciji.
“Kako ne bismo dolazili u situaciju kao sada da, na primjer, radite dva tretmana u Centru za autizam a onda imate neke tretmane u Resursnom ili dnevnim centrima”, saopštila je Ćorić.
Ona je rekla da u skoro svakom gradu postoje dnevni centri koji, nažalost, nijesu dovoljno iskorišćeni.
“Pronaći ćemo način da i tu postoji kadar. Značajno je za domove zdravlja i dnevne centre da objedine svoj kadar i da daju puni kapacitet u rješavanju te značajne problematike djece sa kašnjenje u razvoju”, rekla je Ćorić.
Kako je saopštila, uz pomoć UNICEF-a, Ministarstvo zdravlja je našlo mogućnost da implementira upitnike kroz svoj sistem, pa će svaki roditelj, kada bude dolazio na preventivne preglede kod pedijatra, moći da popuni upitnik u saradnji sa medicinskom sestrom.
“Ukoliko taj upitnik ukaže na bilo koju sumnju koju je majka primijetila u toku odrastanja svoje bebe, pedijatar će moći to da sagleda još jednom i da uputi to dijete u Centar za rani razvoj”, pojasnila je Ćorić.
Ona je kazala da bi se u tom Centru sprovodila dijagnostika pa bi se smanjilo vrijeme do postavljanja dijagnoze.
“Znamo sad da roditelji nekad ne prepoznaju simptome ili ih prosto ne vide, kao i da su pedijatri preopterećeni. Takođe, iako se sistematski pregledi po pravilniku rade na po dva mjeseca u kontinuitetu do prve godine, nažalost, nekad roditelji ne dovode djecu na sve preventivne preglede”, rekla je Ćorić.
Ona je apelovala na roditelje da ispoštuju kalendar redovne imunizacije i da dovode djecu na preventivne preglede.
“Imali smo ograničenja zbog manjka kadra pa bismo tu djecu upućivali najčešće u Beograd. Sad ćemo se potruditi da sve što imamo implementiramo u naš sistem i da ta djeca što duže borave kod nas”, rekla je Ćorić.
Ona je najavila da će se raditi i model kućnih posjeta, odnosno patronažne djelatnosti tamo gdje budu imali dovoljno kadra.
“Da se što više tih tretmana sprovodi u kućnim uslovima, jer znamo da ta djeca najbolje funkcionišu u svom prirodnom okruženju, a znamo i ako odu u inostranstvo da često porodice trpe jer dobiju besplatne tretmane na teret Fonda ali boravak roditelja zahtijeva dodatna finansijska sredstva”, dodala je Ćorić.
Ona je kazala da se strategija radi na pet, a akcioni plan na dvije godine.
“Otprilike, prvi rezultati će se vidjeti za nekih godinu, do godinu i po. Mislim da smo sad novim zakonskim rješenjem omogućili da strategiju radimo na deset godina jer znamo da je vrlo važno da strategija bude što duži vremenski period da bi mogla da se implementira kroz sistem i da bi svi bili zadovoljni”, kazala je Ćorić.
Na pitanje kada se očekuje reforma postojećeg Centra za autizam, ona je rekla da se trenutno čeka na usvajanje Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
“Zakon je na zakonodavstvu u završnoj fazi, čeka se usvajanje od Vlade i procedura Skupštine koja je sada u izazovnom periodu. Kada se usvoji u Skupštinskoj proceduri, onda možemo da krenemo u implementaciju strategije”, rekla je Ćorić.
Ona je kazala da u ovom dijelu Evrope skoro nijedna zemlja nema tu strategiju.
“Dokument je kvalitetno napisan i nadam se da će zaživjeti u punoj formi, onako kako je napisan”, rekla je Ćorić.
Ona je kazala da je predviđeno i formiranje nacionalnog tijela za kontrolu implementacije Strategije, koje će činiti sva tri resursna ministarstva, nevladine organizacije po pozivu i neko iz predstavnika roditelja, koji će utvrđivati da li je dokument zaživio na pravi način.
