Iz UP poručuju da bi zaposleni koji bi odlučio da se "autuje" kolegama kao pripadnik LGBTIQ+ zajednice imao njihovu podršku, a iz obje institucija tvrde da u dosadašnjem radu nisu imali slučajeva da se neko od zaposlenih žalio na diskriminaciju, omalovažavanje ili vrijeđanje zbog svoje stvarne ili pretpostavljene seksualne orijentacije.

Međutim, rezultati brojnih istraživanja ukazuju na zabrinjavajući odnos cjelokupnog društva prema pripadnicima LGBTIQ+ zajednice, a društveni pritisci, trpljenje, ali i brojne strukturne i institucionalne prepreke i progoni, po riječima profesora prava i člana Evropske komisije (EK) za pravo seksualne orijentacije Jovana Kojičića, uslovljavaju prisilnu nevidljivost LGBTI osoba, pa je u takvim okolnostima, kako dodaje, potpuno jasno da su slične situacije za pripadnike LGBTIQ+ zajednice očekivane u svim oblastima društvenog života i rada, uključujući i bezbjednosni sektor.

– Crnogorska politika ljudskih prava, po definiciji, ne predstavlja resurs za LGBTI zajednicu, već je ometa da se identifikuje i poveže sa društvom. To bi bila crnogorska "konstrukcija o vrijednostima", koja samo koristi LGBTI prava da uobliči i profitira u međunarodnim odnosima, dok se suštinski, na terenu, ponaša kao istrajni branilac "tradicionalnih vrijednosti" od "nemorala" – rekao je Kojičić za "Dan".

Ovaj profesor evropskog prava i ljudskih prava na Fakultetu za državne i evropske studije i gostujući profesor na više njemačkih fakulteta ukazuje na rezultate poslednje Svjetske ankete o vrijednostima iz 2022. godine, koja je obuhvatila 88 zemalja, gdje su ispitanici na skali od jedan do 10 mogli da ocijene koliko vjeruju da je homoseksualnost opravdana.

– Rezultati za Crnu Goru su porazni: nalazi se na kraju liste, na 72. mjestu, u društvu sa Bosnom i Hercegovinom, Zimbabveom, Mjanmarom, Kirgistanom, Pakistanom, Iranom, Azerbejdžanom, Libijom, Nigerijom. Uzorak crnogorskih ispitanika u ogromnoj većini, 84,36 odsto, pokazuje da homoseksualnost nije opravdana. Nasuprot tome, druge države NATO članice, kao što su Nizozemska, Kanada, Njemačka i Velika Britanija zauzimaju četvrto, sedmo, osmo i deveto mjesto, a dominatna većina njihovih ispitanika, u rasponu od 75,1 do 61,96 odsto, homoseksualnost smatra opravdanom, tj. prihvatljivom. Dakle, vrijednosne razlike su ogromne – istakao je Kojičić.

Dodaje da i studija Vilijams instituta sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Kaliforniji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o društvenom prihvatanju LGBTI osoba u 175 država svijeta takođe ukazuje na loše pozicioniranje Crne Gore.

– Nalazi se na 112. mjestu, sa rezultatom Globalnog indeksa prihvatljivosti (GIA) u iznosu od 3,53. Zemlje koje na toj listi okružuju Crnu Goru, sa približno sličnim rezultatom su Malezija, Antigva i Barbuda, Jemen, Maroko, Tunis, Bjelorusija, Avganistan... Cijenim da su ovo relevantni i dovoljno ubjedljivi podaci koji ilustruju stvarni položaj LGBTI osoba u crnogorskom društvu, pa i u bezbjednosnom sektoru. Podaci takođe objašnjavaju zašto nema "autovanih" pripadnika zajednice, ili su dominatno nevidljivi – kazao je Kojičić.

Objašnjava da je u literaturi poznato da u militarističkim službama dominiraju cisrodne, heteroseksualne i militarizovane muške norme, ali naglašava i da je NATO prešao dug put u pogledu rodne ravnopravnosti i inkluzivnosti.

– U tom smislu, promovisanje zajedničkih vrijednosti, ljudskih prava, slobode, demokratije i vladavine prava suštinski su odredili preobražaj te vojne alijanse kao bezbjednosne zajednice. Takvi vrijednosni okviri uslovili su da je u junu 2019, na godišnjoj konferenciji NATO komiteta za rodne perspektive (NCGP), održan "sporedni događaj" na kojem se raspravljalo o integraciji LGBTIQ perspektiva u savezničke i partnerske oružane snage. Dvije godine kasnije, u martu 2021, NATO štab je bio domaćin prve ikada održane konferencije o LGBTQ+ perspektivama na radnom mjestu. To je bio interni NATO događaj, a konkretni detalji konferencije nikada nijesu objavljeni. Tumači se da je održavanje ovih događaja otvorilo put da se LGBTIQ prava, uslovno ili povremeno, već stavljaju u kontekst inkluzivnosti i uspostavljenog okvira rodnih prava. Slične strategije ranije su korišćene i za promociju rodne ravnopravnosti. Govor tadašnjeg generalnog sekretara Jensa Stoltenberga u maju 2023, na obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, takođe potvrđuje da je "naša raznolikost" snaga NATO-a. On naglašava da je važno da se raznolikost u društvu odrazi i slavi – naveo je Kojičić.

Dalje navodi da su u pogledu savezništva uočljivi različiti socio-kulturni i vojni nivoi država članica, u kojima se LGBTI prava ne vrednuju jednako.

– Ipak, čini se da progresivne sile u NATO-u rade neprocjenjiv posao u podršci raznolikosti i inkluziji, a ovakvi i slični događaji ukazuju na dobar početak. Štaviše, NATO razvija dijalog sa zemljama članicama o širokom spektru političkih i bezbjednosnih pitanja, uključujući promovisanje demokratskih vrijednosti i reformi. To ima efikasan potencijal za oblikovanje politika i upravljanje krizama za države članice koje napreduju, a naročito za članice kao što je Crna Gora, koja je još uvijek u procesu društvene tranzicije – ocjenjuje Kojičić.

Kojičić

Privatna arhiva

Iz Uprave policije za "Dan" kažu da je autovanje pripadnika LGBTIQ+ zajednice lična odluka i svakako je pravo, ali ne i obaveza.

– Svaki građanin i građanka ima pravo da javno iznese da je LGBTIQ+ osoba, da se autuje samo porodici, prijateljima ili kolegama ili da informacije o svojoj seksualnoj orijentaciji zadrži za sebe – ističu iz UP.

Naglašavaju da zaposleni u Upravi policije, u svom radu i djelovanju, kao i u internoj komunikaciji i u kontaktima sa građanima, poštuju i primjenjuju zakonske odredbe o zabrani diskriminacije na osnovu seksualne orjentacije i/ili rodnog identiteta, kao i o zabrani diskriminacije po bilo kom drugom osnovu, ističući da pripadnost LGBTIQ+ zajednici, ili bilo kojoj drugoj vulnerabilnoj ili manjinskoj grupi ili zajednici, ne može, nije i ne smije biti prepreka za obezbjeđivanje uslova za samostalan ili timski rad, razvoj profesionalne karijere i napredovanje u policijskoj službi.

– Kroz više od 12 godina kontinuirane i na povjerenju zasnovane saradnje sa LGBTIQ+ zajednicom, Uprava policije je stvorila atmosferu podrške LGBTIQ+ osobama, ne samo kroz LGBTIQ+ mrežu kontakt policajaca, koji postoje u svim odjeljenjima bezbjednosti policije, već i kroz rad Tima povjerenja Uprave policije i LGBTIQ+ zajednice. Pripadnicima ove zajednice su poznate osobe zaposlene u policiji koje su članovi ove mreže i tima, kao i njihovi kontakti, te iz iskustva proisteklog iz dobre i povjerljive saradnje znaju kome se mogu obratiti u vezi sa bilo kojim pitanjem koje, djelimično ili u potpunosti, spada u policijske poslove i zadatke – naglasili su iz UP.

Iz Ministarstva odbrane "Danu" su kazali da zasad nemaju saznanja o osobama zaposlenim u tom resoru koje su deklarisani pripadnici LGBT populacije. Tvrde da u potpunosti poštuju Ustav Crne Gore, zakonske propise i strateška dokumenta kojima se reguliše pitanje seksualne orijentacije lica, kao i bilo koja druga pitanja. Podsjećaju da je u prethodnom periodu 15 zaposlenih iz tog resora i VCG pohađalo trening na temu "Ljudska prava LGBTQ osoba", koji je bio organizovan u cilju mijenjanja odnosa svih segmenata društva prema LGBTQ populaciji, kao doprinos razbijanju predrasuda kao polaznog temelja iz kojeg proističu svi oblici netrpeljivosti, neshvatanja, neprihvatanja i, u krajnjem, do marginalizacije i nasilja nad pripadnicima te populacije.

Diskutovali o izazovima s kojima se LGBTI zajednica suočava u Crnoj Gori

Dodaju da je resor odbrane učestvovao i u izradu Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTQ osoba u Crnoj Gori za period 2024–2028, kao i Akcionog plana za period 2024–2025. za sprovođenje ove strategije.

– Jedna od mjera obuhvaćenih Akcionim planom jeste i povećanje nivoa senzibilisanosti visokorukovodnog kadra u ministarstvima i drugim organima uprave o LGBTQ pravima, koja će se realizovati kroz dvije obuke za visokorukovodni kadar na temu "LGBTQ prava i korišćenja rodno inkluzivnog jezika u internoj i eksternoj komunikaciji", u organizaciji Uprave za ljudske resurse. Osim toga, Vojska Crne Gore u svom sastavu ima i psihologe, koji su na raspolaganju zaposlenim po bilo kom pitanju za koje je potrebna njihova stručna pomoć – istakli su iz MO.

S druge strane, profesor Kojičić smatra da Crna Gora na svim nivoima i u svim oblastima uopšte nema inkluzivne politike koje bi razvijale uticaj raznolikosti seksualne orijentacije i štitile LGBTI osobe na radnom mjestu.

– Crnogorske politike ljudskih prava, stoga, nijesu putokaz za raznolikost i inkluzivnost, i više podsjećaju na skup nepovezanih riječi negoli na promišljene mjere. Čak i kao takve, najveći broj (zamišljenih) mjera LGBTI strategije od 2018. do danas nije realizovan. Crnogorska politika ljudskih prava i LGBTI politika nijesu dizajnirane da budu usklađene sa drugim politikama, niti se bave nedostacima i stvarnim problemima LGBTI zajednice. Ne prepoznaju se manjinski stres, socio-ekonomski status, ali ni razlike u statusu LGBTI osoba. Samim tim ne zadovoljavaju koncept inkluzivnosti. Posljedično, takva i mnoga druga sistemska ograničenja ometaju mogućnosti LGBTI zajednice da ostvari brojna (na papiru zagarantovana) prava. Sve zajedno se reflektuje i na bezbjednosni sektor, koji je realno nemoćan da nadvisi strukturne anomalije – u javnim politikama, politici ljudskih prava i sistemu uopšte – ocijenio je Kojičić.