To je poruka  državne sekretarke u Ministarstvu kulture i medija Dragane Kažanegra Stanišić.

Ona je na konferenciji “Demokratija u doba dezinformacija”, koju organizuje Evropsko partnerstvo za demokratiju uz podršku EU, poručila da smo suočeni sa potrebom da zajednički smanjimo doseg lažnih vijesti, dovedemo ih na nivo koji ne predstavlja opasnost, i osiguramo da istina bude osnov javnog informisanja. 

- Nažalost, dezinformacije najčešće dolaze iz tabloida i privremenih online publikacije, koje su često kreirane samo sa ciljem diskreditacije političkih protivnika. Ono što nas raduje jeste da etablirani i tradicionalni mediji u Crnoj Gori rijetko sudjeluju u širenju ovakvih lažnih narativa. Ministarstvo kulture i medija Crne Gore preduzelo je niz koraka kako bi odgovorilo na ovaj izazov. Jedan od ključnih odgovora je predloženi set medijskih zakona koji, pored brojnih drugih inovacija, uključuju obavezan upis medija u evidenciju. Jedan od koraka jeste i definisanje govora mržnje kao krivičnog djela, a posebno značajno jeste to što novim Zakonom o medijima predviđamo mogućnost da hitan sudski postupak može pokrenuti i lice koje je bilo meta govora mržnje, a ne samo državni tužila - pojasnila je Kažanegra Stanišić.

Takođe, u sklopu Medijske strategije Crne Gore za period 2023-2027. predviđeno je, kako je rekla, niz mjera usmjerenih ka podizanju nivoa medijske pismenosti, koja je dugoročno najbolji mehanizam odbrane od dezinformacija. 

- Ponosno mogu istaći da planiramo uvođenje medijske pismenosti kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim školama, a formiranjem Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost želimo da ojačamo naše kapacitete na ovom polju. Jedan od ključnih koraka koji će unaprijediti borbu protiv dezinformacija jeste saradnja s našim univerzitetima, medijima, nevladinim organizacijama i novinarima, putem formiranja Mreže za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i online nasilja - objasnila je Kažanegra Stanišić.

Naglasila je važnost podsticanja proizvodnje sadržaja od javnog interesa i navela da je kroz Fond za pluralizam i medijsku raznovrsnost, tokom 2024. godine izdvojeno 1,2 miliona eura za podršku produkciji ovih sadržaja, a nakon usvajanja novog Zakona o medijima taj iznos je povećan na preko 2,5 miliona.

- Borba protiv dezinformacija nije odgovornost samo institucija, već svakog pojedinca. Samo kroz zajednički trud, ulaganje u obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, možemo postići da građani budu aktivni učesnici u očuvanju demokratskih vrijednosti. Borba protiv dezinformacija mora biti proaktivna, inovativna i održiva. Potrebno je da neprestano tražimo nova rješenja, prilagođavamo se izazovima modernog informativnog doba i gradimo infrastrukturu koja će ne samo odgovoriti na dezinformacije, već ih i sasijeći u korijenu - kazala je Kažanegra Stanišić.

Ključno je, kako je dodala, i jačanje svijesti građana, jer klik, lajk, komentar nose težinu. 

- Moramo promovisati kulturu odgovornog korišćenja digitalnih alata, ohrabrivati građane da provjeravaju informacije prije nego ih podijele, te graditi društvo u kojem je istina temelj svakog razgovora, svake debate i svakog odnosa. Naša snaga leži u našoj odlučnosti da budemo dio rješenja, a ne dio problema. Borba protiv dezinformacija je borba za istinu, za demokratske vrijednosti, za naše društvo i buduće generacije. U vremenu kada su informacije valuta, naš cilj mora biti da osiguramo da ta valuta bude zasnovana na integritetu i činjenicama - rekla je Kažanegra Stanišić. 

Generalni direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović bio je učesnik regionalnog dijaloga u okviru Konferencije, na kojem je kolege iz institucija EU, regulatornih organa i partnerskih organizacija Evropskog partnerstva za demokratiju (EPD) upoznao sa mjerama koje MKM sprovodi i planira da sprovede na polju borbe protiv dezinformacija.