Centar za demokratsku tranziciju (CDT), u susret konstituisanju novog saziva Skupštine Crne Gore, upućuje zainteresovanoj javnosti 35 preporuka za neophodnu reformu izbornog zakonodavstva.

- U publikaciji “35 preporuka za izbornu reformu” koju smo pripremili uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED), dajemo osnovne pravce za promjenu seta zakona koje se, na direktan ili indirektan način, tiču izbornog procesa. Ovi su predlozi detaljno razrađeni i biće dostavljeni Odboru za izbornu reformu za koji očekujemo da će biti formiran odmah nakon konstituisanja novog saziva parlamenta - kazao je Dragan Koprivica, izvršni direktor  CDT-a.

Ističe da su preporuke proizvod višedecenijskog rada njihove organizacije na projektima posmatranja izbora u Crnoj Gora ali i iskustva u radu odbora za izbornu reformu koji su formirani 2013, 2018. i 2021. godine, a u kojima su bili članovi bez prava glasa, kao jedina organizacija civilnog društva koja je konstantno bila dio tog procesa.

- Osvrnuli smo se na potrebu depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, stvaranje tačnog i ažurnog biračkog spiska, uvođenje otvorenih lista i individualnih kandidatura, biranja mjesnih zajednica na stvarnim izborima, potrebu stvaranja boljeg sistema zaštite izbornog prava, bolje garancije afirmativne akcije za manjinske zajednice i žene, pristupačnost izbornog procesa osobama s invaliditetom, medijsko izvještavanje o izborima i nadzor nad njim, probleme sa kontrolom nad finansiranjem kampanja i zloupotrebom javnih resursa, ali i potrebu za unapređenjem demokratske kulture kroz kodekse za fer izbore - kazao je izvršni direktor  CDT-a.

Pored ovih dobro poznatih anomalija našeg izbornog procesa, po prvi put su, ističe, definisali preporuke koje do sada nijesu bile u opsegu rada odbora za izbornu reformu, a tiču se zaštite izbornog procesa od dezinformacija i neželjenih stranih uticaja, i koje ne smiju biti zaobiđene u toku predstojeće reforme.

- Novi saziv Skupštine Crne Gore će imati priliku da promijeni ustaljene ali i pogubne matrice ponašanja političkih elita koje su sve reformske procese podređivale sopstvenim interesima. Izbori, umjesto da budu izvorište demokratskih institucija, gotovo deceniju unazad predstavljaju izvorište tenzija i konflikata, i sinonim za neravnopravnu utakmicu. Postojeće izborno zakonodavstvo stvara početnu prednost onima koji su na vlasti i baš zbog toga, i pored nekoliko pokušaja, politički subjekti nijesu stvorili pravila koja potpuno garantuju integritet izbornog procesa - navodi Koprivica.

Ističe da je ovaj nedostatak političke volje ozbiljna prepreka našem demokratskom razvoju, ali i brana ispunjavanju međunarodnih obaveza Crne Gore na putu ka članstvu u EU. Ta ustaljena matrica ponašanja političkih subjekata predstavlja dodatni ograničavajući faktor budući da je reforma koju zagovaramo po sebi vrlo zahtjevan i komplikovan poduhvat. Podsjećaju, u okviru nje je potrebno analizirati, mijenjati i doraditi makar 15 zakonskih tekstova.

- Smatramo da rad na ovim zakonima i usvajanje izmjena treba biti završeno najkasnije do kraja 2024. godine kako bi ostalo dovoljno vremena da se, do ulaska u godinu u kojoj se očekuju sljedeći redovni izbori, sva nova rješenja implementiraju u praksi, izvrše potrebne obuke, da zažive nove institucije i prilagode se novim uslovima rada.

Na novoizabranim poslanicima i poslanicama je velika odgovornost. Oni morati donijeti veoma važnu odluku: da li će nastaviti da robuju crnogorskoj partitokratiji, da li će svjesno usporavati put Crne Gore ka Evropskoj uniji i podrivati demokratske procese u sopstvenoj državi ili će konačno krenuti putem reformi.

Želimo da vjerujemo da će novi saziv parlamenta imati malo jasniju viziju razvoja demokratije, te malo više osjećaja odgovornosti i hrabrosti nego što su to imala prethodna dva - navodi se u saopštenju Koprivice.